Edukativni trening o temi "Zaštita profesionalnih i ženskih ljudskih prava novinarki i svih drugih uposlenica u medijima u BiH'' održan je u Sarajevu u organizaciji Udruženja/Udruge "BH novinari'', čija je glavna tajnica Borka Rudić istaknula da je cilj razgovarati te obučiti novinarke i s njima podijeliti informacije o zakonskim i institucionalnim mehanizmima zaštite te ih informirati i kako reagirati u situacijama kada su žrtve različitih vrsta napada - prijetnji, ugrožavanja sigurnosti, kršenja radnih prava i drugih prava povezanih s profesijom.

S druge strane, navodi Rudić, jako je bitno ohrabriti novinarke da budu aktivnije u zaštiti svojih prava i da prijavljuju nasilje, bilo da je to nasilje zbog toga što su novinarke, ili nasilje zbog toga što su žene. Prema njezinim riječima, Linija za pomoć novinarima u ovoj godini je evidentirala već 36 slučajeva napada i prijetnji medijskim djelatnicima, a u tih 36 slučajeva bile su i novinarke i druge uposlenice u medijima.

Govoreći o redakcijskom nasilju nad novinarkama, kazala je da većina medija nema nikakve interne procedure za zaštitu svojih uposlenika, uključujući i novinarke.

- Vrijeme da se i tu 'Pandorinu kutiju' otvori. Novinarke rijetko prijavljuju takvu vrstu nasilja, a kad prijave i kad mi pokrenemo pravne procedure kroz Liniju za pomoć novinarima, onda postajemo žrtve nasilja - i  novinarke koje su to prijavile, i članovi ''BH novinara'' jer angažiraju pravnika za  pomoć kolegicama u medijskim kućama, navela je Rudić te ukazala i na postojanje i međugeneracijskog nasilja, gdje dosta često u redakcijama ima nasilja mlađih novinara i novinarki koji su na uredničkim pozicijama prema onima koji su pri kraju profesionalne karijere, ali i obratno. Ima, naime, i nasilja nad mladim kolegicama koje tek ulaze u novinarstvo.

Kako je za Fenu navela Fatima Bećirović iz Gender centra Vlade FBiH, BiH ima zakone kojima štiti svoje građane - Zakon o radu, Kazneni zakona, Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o zabrani diskriminacije, ali se postavlja pitanje njihove dosljedne primjene, ali i pitanje koliko građani, radnici, novinari poznaju sve te propise i koliko vjeruju da ih mogu  koristiti. Iako je problem složen, Bećirović drži bitnim informirati se, a ne trpjeti. Kako zakoni i sustav postoje, mora se biti dosljedno u prijavljivanju.

 Prema riječima Bećirović, osobit je problem što ima situacija da, kada se nasilje i prijavi, slučaj ne bude procesuiran na adekvatan način, dok je, s druge strane, kaznena politika problematična u kontekstu provedbe domaćih propisa.