Ombudsmeni za ljudska prava BiH upriličili su u Banja Luci tiskovnu konferenciju na kojoj su predstavili godišnje izvješće o rezultatima aktivnosti te institucije u 2024. godini. Kako je rečeno, Ombudsmeni za ljudska prava BiH su tijekom protekle godine zaprimili ukupno 2.792 žalbe, dok je istovremeno završen rad u 2.690 predmeta. Najveći rast broja prijava zabilježen je u oblasti prava djeteta, i to za 30% u odnosu na godinu ranije.

Ombudsmen Nevena Jukić kazala je da se najveći broj podnesenih žalbi odnosi na povrede političkih i građanskih prava (764 žalbe), kršenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava (704), povrede prava u pravosuđu i upravi (652 žalbe), te kršenje prava djece (299 žalbi). 

- Naše godišnje izvješće najbolje prikazuje stanje ljudskih prava u BiH jer ga se sačinjava na osnovu žalbi naših građana, ukazala je Jukić dok je Ombudsmen Neven Vranješ dodao da su se građani najviše žalili na bespravnu gradnju, povredu prava na mirno uživanje imovine, napredovanje policijskih službenika u brojnim policijskim agencijama u BiH, prekoračenje ovlasti policije, na slabe kontrolne mehanizme zaštite građana, te na nedostatak urbanističko-građevinskih inspektora, nedavanje šanse najboljima na natječajima na posao. Žalili su se i na kašnjenja u izdavanju raznih uvjerenja te osobnih dokumenata. - Imali su nekoliko prijava na ugroženu sigurnost povratnika širom BiH. Osim toga, ugrožena su im prava na pristup pitkoj vodi, električnoj energiji. Nažalost, 30 godina nakon rata, ima povratnika koji ne mogu ostvariti prvo na obnovu imovine, upozorio je Vranješ. 

Govoreći o prijavama na kršenje prava djece, rekao je da se bilježi porast broja konfliktnih razvoda u kojima partneri koriste djecu kao sredstvo manipulacije u međusobnom obračunu.

Ombudsmen Jasminka Džumhur istakla je da je prošla godina obilježena i trendom rasta predmeta u oblasti slobode pristupa informacijama. 

- To zabrinjava jer je informacija javno dobro značajno za građane i za cijelo društvo želi li oni biti demokratsko. Zabrinjava i jer se u kolovozu navršava dvije godine od donošenja novog Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH, koji je trebao unaprijediti stanje, a što nam je bio jedan od uvjeta na putu ka EU, pojasnila je Džumhur te sa žaljenjem ocijenila da postoje pokazatelji da taj zakon nije doprinio niti je kreirao portal za proaktivno objavljivanje informacija.

Ombudsmeni su prošle godine izdali 350 preporuka u 390 predmeta.