I Tajland i Kambodža se međusobno optužuju i spuštaju razinu diplomatskih odnosa zbog sukoba na granici koji su već odnijeli desetke ljudskih života. Regiji prijeti potencijalno najteži sukob u posljednjih deset godina, analizira DW.
 
Sukobi između tajlandskih i kambodžanskih trupa nastavili su se i u subotu i to nakon što je američki predsjednik Donald Trump napisao kako su vodstva Tajlanda I Kambodže pristali na razgovore o obustavi vatre.
Tajlandska vojska je u četvrtak objavila kako je izvela zračne napade na kambodžansku stranu granice nakon što je, prema njihovim tvrdnjama, kambodžanska vojska ispalila artiljerijske granate preko tajlandske granice. Sukob je započeo u blizini osporavanog hrama Ta Moan Thom. Obje strane tvrde da je druga strana prva otvorila vatru.
U petak poslijepodne, vršitelj dužnosti tajlandskog premijera Phumtham Wechayachai izjavio je kako zna za "više od 20 poginulih", kao i za desetke ranjenih. Vjeruje se da je većina žrtava među tajlandskim civilima. Kambodžanske vlasti još nisu objavile službene brojke o žrtvama.

Od svibnja, napetosti su eskalirale između susjeda u jugoistočnoj Aziji nakon što je jedan kambodžanski vojnik ubijen u razmjeni vatre s tajlandskim trupama dok je kopao rovove na spornoj granici. Ranije ovog tjedna, mina je ozlijedila nekoliko tajlandskih vojnika, a Bangkok je odmah optužio Kambodžu da je postavila nove mine, dok je Phnom Penh tvrdio da je vjerojatno riječ o jednoj od mnogih mina postavljenih u tom području 1980-ih godina.
Tajland je povukao svog ambasadora iz Phnom Penha i poslao kući kambodžanskog izaslanika. Kambodža je učinila isto, a obje su strane 23. srpnja snizile razinu diplomatskih odnosa, dan prije nego što je izbio sukob.
"Naoružani sukob bi se mogao vrlo brzo riješiti; rat nije ni blizu neizbježan", rekao je za DW Bradley Murg, viši istraživač na Kambodžanskom institutu za suradnju i mir.
"Ipak, temeljne napetosti i rješavanje graničnih pitanja bit će dugotrajni", dodao je.

Dugogodišnje napetosti izbijaju na površinu

Kambodža i Tajland već više od jednog stoljeća polažu pravo na nekoliko dijelova teritorija, što je posljedica francuske kolonijalne vlasti koje su ponovno crtale nacionalne granice u Francuskoj Indokini nakon povlačenja iz kolonija u pedesetim godinama prošlog stoljeća.
Iako su obje strane pokušavale riješiti ta pitanja pregovorima, 2008. izbili su vojni sukobi oko vlasništva nad hramom u blizini grada Preah Vihear.
Napetosti su potrajale pet godina, a vrhunac su doživjele 2011. kada je u okršaju poginulo nekoliko vojnika. Godine 2013., Međunarodni sud pravde presudio je da većina osporavanog teritorija pripada Kambodži.
Najnovije nasilje najgore je od 2011. godine, a uključuje i dodatne dimenzije vezane uz nacionalistička raspoloženja i unutarnju politiku Tajlanda.
Godine 2024., dijelovi tajlandske i kambodžanske javnosti ponovno su pokrenuli pitanje Koh Kooda, otoka koji službeno pripada Tajlandu, ali na koji Kambodža polaže pravo. Ti revanšistički zahtjevi proširili su se potom na nekoliko drugih pograničnih područja.
Nakon što je u svibnju jedan kambodžanski vojnik poginuo kopajući rovove, obje su zemlje poslale trupe u regiju i pooštrile nadzor granice.

Telefonski razgovor u lipnju između predsjednika kambodžanskog Senata Hun Sena i tajlandske premijerke Paetongtarn Shinawatre trebao je ublažiti napetosti, ali je dodatno pogoršao situaciju. Hun Sen, dugogodišnji premijer i još uvijek de facto vođa Kambodže, objavio je snimku razgovora u kojem ga je Paetongtarn nazvala "ujakom" (što je znak velikog poštovanja) i pritom izrekla omalovažavajuće komentare o tajlandskoj vojsci.

Granična kriza postaje političko pitanje
Ti komentari su izazvali krizu u tajlandskoj politici, pri čemu je jedna velika stranka napustila koalicijsku vladu Paetongtarn. Na kraju se uključio Ustavni sud i suspendirao premijerku s dužnosti zbog njezinih postupaka.
Joshua Kurlantzick, viši suradnik za jugoistočnu Aziju pri Vijeću za vanjske odnose, izjavio je za DW da bi ovaj sukob mogao "još više ojačati moć tajlandske vojske i dati joj veći utjecaj na politiku".

Kambodžanski premijer Hun Manet, sin Hun Sena, rekao je u četvrtak da je "Kambodža uvijek bila okrenuta mirnom rješavanju problema, ali u ovom slučaju nemamo izbora nego odgovoriti silom na ovu oružanu invaziju".
Jedan diplomatski izvor iz Phnom Penha, koji je želio ostati anoniman, rekao je za DW da ovaj sukob predstavlja najveći izazov za Huna Maneta otkako je 2023. preuzeo premijersku dužnost od svog oca. Ako stvari krenu loše za Kambodžu, taj relativno neiskusni vođa mogao bi snositi najveću odgovornost.
"Trenutna eskalacija između dviju strana koja je prerasla u vojni sukob s teškim naoružanjem mogla bi se pogoršati prije nego što dođe do smirivanja", rekao je Thitinan Pongsudhirak, viši suradnik Tajlandskog instituta za sigurnosne i međunarodne studije, za DW. "Opasnost je u tome što je tajlandska vojska preuzela kontrolu nad graničnom politikom, dok Hun Sen očito želi dodatno isprovocirati i destabilizirati slabu i podijeljenu tajlandsku vladu čija je premijerka Paetongtarn suspendirana zbog kompromitirajućeg telefonskog razgovora s njim, koji je tajno snimljen", dodao je.

Kako bi se mogao razvijati najnoviji sukob?

Zachary Abuza, profesor na Nacionalnom ratnom koledžu u Washingtonu, istaknuo je kako produženi vojni sukob ne ide u korist Kambodži. „Teren u regiji poznatoj kao "Smaragdni trokut" ide u prilog Tajlandu, a tajlandska vojska bolje je opremljena sila", rekao je Abuza za DW.

Jasan primjer toga viđen je u četvrtak ujutro, kada je Kambodža izvela neselektivne raketne i artiljerijske napade koji su, čini se, pogodili isključivo civilne ciljeve. Za usporedbu, Tajland je izveo znatno preciznije zračne udare. Tajland također ima prednost jer ima više načina gospodarski naštetiti Kambodži, dodao je Abuza.
"Tajland ima više načina da kazni Kambodžu. Kambodža je znatno više ovisna o izvozu u Tajland nego obrnuto. Dok Tajlandu trebaju kambodžanski radnici, Kambodži su doznake potrebnije, a radnika iz Burme i Laosa ima u izobilju", rekao je.
Osim toga, Tajland može igrati važnu ulogu u vršenju međunarodnog pritiska na ilegalnu industriju internetskih prijevara u Kambodži. "Bangkok razumije da je to ključna točka moći za Huna Maneta; upravo mu ti prihodi omogućuju održavanje klijentelističke mreže Kambodžanske narodne partije (CPP)", rekao je Abuza.

100.000 izbjeglica, susjedna Malezija posreduje

Kako trenutačni val nasilja eskalira, 100.000 ljudi pobjeglo je iz pograničnih područja.
Malezija, trenutna predsjedateljica udruženja ASEAN, razgovarala je s kambodžanskim premijerom Hun Manetom i tajlandskim vršiteljem dužnosti premijera Phumthamom.
"Tijekom naših razgovora, u ulozi Malezije kao predsjedateljice ASEAN-a za 2025., izravno sam apelirao na obojicu čelnika za trenutačni prekid vatre kako bi se spriječilo daljnje neprijateljstvo i stvorio prostor za miran dijalog i diplomatsko rješenje", izjavio je malezijski premijer Anwar Ibrahim.
Politolog Thitinan rekao je da bi jedna od opcija za izlazak iz sukoba moglo biti posredovanje treće strane, bilo od strane ASEAN-a ili UN-a. Međutim, usred intenzivnog nasilja, teško je nagovoriti obje strane na dijalog.
"UN, SAD pa čak ni Kina trenutačno nemaju dovoljno povjerenja ni s jedne strane da bi mogli posredovati u diplomatskom izlazu iz krize", rekao je Thitinan. "Vojna situacija može se pogoršati prije nego što dođe do bilo kakvog dijaloga i kompromisa jer su obje strane vođene nacionalističkim osjećajima i ne žele pokazati slabost."