Općina Ravno je smještena na krajnjem jugoistoku Bosne i Hercegovine. Proteže se duž neumskog i dubrovačkog zaleđa, od Hutova na sjeverozapadu do Konavala na jugoistoku, dužine oko 80 kilometara. Omeđena je državnom granicom s Republikom Hrvatskom s jugozapadne strane i entitetskom granicom Republike Srpske sa sjeveroistoka. Općinsko središte – naselje Ravno smjestilo se na uzvisini uz istočni rub Popova polja, koje je uređenjem toka rijeke Trebišnjice postalo glavnim faktorom gospodarskog razvitka i čimbenikom razvoja poljoprivredne proizvodnje.

Podaci 

Veliki broj spomenika materijalne kulture svjedoči o bogatoj povijesti ovoga kraja. Zemljopisna pozicija prostora općine Ravno, raznolikost terena i geološka prošlost daju teritoriju jedinstvene karakteristike. Područje općine Ravno ima značajke sredozemne klime s manjim odstupanjima.

Jedan od najznačajnijih čimbenika društveno-gospodarskog razvitka i korištenja prostora je stanovništvo. Općina sveukupno broji 1391 stanovnika u 55 naseljenih mjesta. Ovu Općinu čini veliki, ruralni, očuvani prostor veličine 323 km². Šumske površine obuhvaćaju 13 028 ha ili 40,33 posto općinske površine. U odnosu na ukupnu površinu općine od 323,03 km², čak oko 158,4 km² ili 49 posto čine poljoprivredne površine. Geoprometni položaj ove Općine je izrazito značajan za budući razvoj cestovnih prometnica.

Špilja Vjetrenica

Turizam je za Općinu Ravno jedna od najperspektivnijih gospodarskih grana. Ljepote krajolika, samo 10-tak kilometara udaljene od mora i jake turističke destinacije Dubrovnika i okolice, preduvjet su za razvoj turizma u ovom području. Tu se mogu razviti boravišni, izletnički, ruralni, lovni, sportsko – rekreacijski, znanstveni, gastro i etno – turizam. 

Špilja Vjetrenica u Zavali je osobit turistički proizvod. Ona od 1952. godine predstavlja zaštićeni prirodni spomenik. Vjetrenica je dobila ime po stalnom strujanju zraka kroz njezin otvor, što je posljedica izjednačavanja stalne unutrašnje i vanjske temperature. S razgranatim hodnicima dužine preko 8 km i 135 jezeraca u kojima obitava endemska čovječja ribica, brojnim kaskadama, sigastim prevlakama, špilja je pravi kraški dragulj. Pozornost privlače srednjovjekovni grobovi u njezinu ulazu.

Spomenici

Župna crkva u Ravnom datira iz sredine 16. stoljeća. Crkva čuva najstariji zapis ovog područja zapisan na bosančici. Za vrijeme rata crkva je oštećena, ali je obnovljena nakon završetka rata.

U Zavali se nalaze ruševine starohrvatske Crkve sv. Petra. Crkva je građena iz 11. stoljeća. O  njezinoj kulturnoj i vjerskoj vrijednosti govori zbirka namještaja sa starohrvatskim motivima u kamenoj plastici koja se nalazi dijelom u Zemaljskom muzeju BiH, a dijelom u Zavičajnom muzeju u Trebinju. 

U Zavali je smješten pravoslavni manastir sv. Petra, iz šesnaestog stoljeća. Najstariji pisani dokument iz 1514. godine je potvrda o prodaji vinograda Sеrafijonu, igumanu manastirskom. Маnastiru je dat ferman za obnovu trošne crkve njegove 1587. godine, uz uvjet da crkva ne smije biti veća nego ranije. Unutrašnjost crkve je 1619. godine freskama ukrasio hilandarski monah Georgije Mitrofanović.

S područja općine Ravno na listu nacionalnih spomenika BiH uvršteni su:

487. Ravno – Crkva sv. Mitra sa starim grobovima

488. Ravno – Trebinja – Crkva sv. Roka

489. Ravno – Zavala – Manastir Zavala (graditeljska cjelina)

490. Ravno – Zavala (Crkvina) – ostaci katoličke crkve sv. Petra – arheološko područje

Nacionalni spomenici su:

489. Ravno – Zavala – manastir Zavala (graditeljska cjelina)

490. Ravno – Zavala (Crkvina)- ostaci katoličke crkve sv. Petra – arheološko područje

Rodna Kuća Ruđera Boškovića

Za razvoj turizma osobito je značajna rodna kuća oca hrvatskog znanstvenika Josipa Ruđera Boškovića koja se nalazi u Orahovom Dolu, kao i spomenik Ruđeru Boškoviću ispred općinske zgrade u Ravnom. Položaj planirane turističke zone Ledenice, u blizini velike turističke regije Dubrovnika, ima gospodarski potencijal za razvitak turističkih sadržaja koji bi se nadopunjavali ponudom iz susjedne države.

Popovo polje

U ranijim razdobljima poljoprivreda se razvijala na temeljima proizvodnje voća, povrća, ratarskih usjeva i stočarskih proizvoda. Ukupna agrarno gospodarstvo realiziralo se putem poduzeća Hepok Mostar. Današnja poljoprivredna proizvodnja se uglavnom odvija na lokalitetu Popova polja koje predstavlja glavni poljoprivredni resurs s veoma plodnim zemljištem. Tlo Popova polja je pogodno za uzgoj različitog voća, povrća, a može se organizirati i uzgoj povrća ili cvijeća u plastenicima i staklenicima. Ratarska djelatnost može biti komercijalna ili dopunska obiteljska aktivnost. Površine pod pašnjacima ukazuju na činjenicu da je ovo agro-ekološko područje pogodno za razvoj stočarstva, posebice ovčarstva i kozarstva, a u manjoj količini i govedarstva. Najveći problem razvoja poljoprivrede u Popovu polju je usitnjenost posjeda. Općina Ravno inicira projekte komasacije zemljišta. Izrađen je projekat za komasaciju površine cca 100 ha, a trenutačno je u pripremi projekt za još cca 100 ha.

Razvoj poljoprivrede i stočarstva je imperativ razvoja područja općine Ravno. Računa s oživljavanjem prerađivačke industrije, a velike pomake treba očekivati i u uslužnim djelatnostima. Nositelji obnove i razvoja ovih djelatnosti bit će obiteljska poljoprivredna gospodarstva i njihova interesna udruženja na razini Općine ili agro – ekoloških područja. 

D. B.