Općinski sud u Mostaru odbio je tužbu bivšeg direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) HNŽ-a Rade Bošnjaka, koji je za klevetu tužio portal Hercegovina.info, kao izdavača, i tadašnju glavnu urednicu Kristinu Perić, autoricu tekstova serije tekstova o ''aferi Peti kat'', a sada urednicu portala Istina.media, koju je u ovom predmetu zastupao mostarski odvjetnik Milenko Krčum.

Bošnjak je od njih solidarno potraživao 7.000 maraka za duševne boli. Općinski sud u Mostaru, sutkinja Gordana Puljarević u cijelosti je odbacila tužbeni zahtjev tužitelja Sud je uvažio da je cilj pisanja borba za opće dobro i razotkrivanje kriminala i korupcije. U obrazloženju presude sutkinja je istaknula da je riječ o istraživačkom novinarstvu, koje je važno za svako demokratsko društvo jer ima ulogu 'društvenog kontrolora vlasti' s ciljem otkrivanja i temeljite obrade informacija koje su, najčešće, na neki način, skrivene od javnosti od strane ljudi koji su na pozicijama moći, zbog čega se i dogodila afera koju obrađuju, najčešće, vezana za kriminal i korupciju.

- U konkretnom slučaju, tema je kriminal i korupcija u javnim nabavama, kako se trećetužena izjasnila, zaista postoji veliko zanimanje javnosti obzirom da je javna tajna da svaki objavljeni tender u BiH ima 'svog izvođača radova', tj. firmu kojoj je taj ugovor namijenjen i prije objave javne nabave, što vrijedi za sve vrste poslova uključujući i unosne ugovore u IT sektoru teške milijune maraka.

Konkretno, iznesene su informacije o zloporabama tužitelja, kao direktora ZZO HNŽ-a, u trošenju javnih sredstava kroz nabavu novog softvera po znatno većoj cijeni i njegove povezanosti s firmom kojoj bi se, u konačnici, ugovor trebao dodijeliti, što je tema od općeg interesa i koja u širem kontekstu otvara i pitanje slabosti našeg sustava javnih nabava, netransparentnosti u nabavi i trošenju javnog novca, kao i odgovornosti ugovornih tijela, a što je, u konačnici, i dovelo do poništenja spornog tendera i što jest legitiman cilj, stoji u obrazloženju i dodaje da se, prije objave spornog sadržaja, tuženi nisu oslanjali samo na informacije koje su dobili od dva sugovornika, već su, sukladno novinarskoj etici, proveli vlastito istraživanje i prikupili veći broj materijalnih dokaza u nastojanju da javnosti pruže točne i pouzdane informacije. Istodobno su i tužitelju omogućili izjasniti se o navedenom.