Piše: Dragan Bradvica

Pandemija koronavirusa itekako je 'zaljuljala' ionako krhko bh. gospodarstvo  koje je, ipak, postupnim otvaranjem 'prodisalo' ali veliko je pitanje kolike će biti prave štete i što će biti ukoliko dođe drugi val. Nadalje, posljednjih dana bilježimo izuzetno pogoršanu epidemiološku situaciju, pojedine tvrtke su ponovno zbog pojave zarađenih morale ključ u bravu barem 20-ak dana. Problemi su se pojavili i oko funkcioniranje ugostiteljskih objekata jer inspekcije strogo kontroliraju koliko je osoba u zatvorenim prostorima i pridržavaju li se svih mjera. Kada tome dodamo da su mnogi gospodarstvenici, radnici ali i dobar dio javnosti nezadovoljni ponuđenim mjerama spasa ekonomije, te kako kasne i one koje su ponuđene u ovom trenutku vrlo je nezahvalno bilo što prognozirati.

Porast nezaposlenosti

Ono što jeste pozitivno da se broj zaposlenih u Federaciji povećava. Ukupan broj zaposlenih u FBiH na dan 8. lipanj po prebivalištu osiguranika iznosi 515.050. Podsjetimo, od početka pandemije, u FBiH je 5. svibnja zabilježen najmanji broj zaposlenih i bio je 507.607. U međuvremenu broj zaposlenih se povećao za 7.443. Iako je svakako ohrabrujuće da se ljudi vraćaju na posao to je prvenstveno rezultat otvaranja države a ne mjera koje su provele vlasti. Isto tako, kada se prezentiraju ovi podaci treba imati u vidu koliko je ljudi tijekom najgoreg razdoblja koronavirusa u FBiH ostalo bez posla. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH na dan 30. travnja u BiH je bilo 419.582 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja. U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba bio je veći za 21.312 osobe.

- Nezaposlenost se povećala u FBiH za 19.026 osoba (6,2 posto), u Republici Srpskoj za 2.150 osoba (2,54 posto) i u Brčko distriktu BiH za 136 osoba (2,04 posto), navodi se u priopćenju Agencije. Prema tome, jasno je u kolikoj se dubiozi nalazi cijela zemlja, pa i FBiH, jer se tek manji dio uposlenika vratio na posao.

Oporavak regije i EU

Vrlo veliku ulogu u oporavku BiH imati će i situacija u okruženju i Europskoj uniji. Naime, ukoliko bi se prvenstveno Njemačka i Italija brzo oporavljale a zemlje regije ne budu ovu i sljedeću godinu u 'debelim minusima' to bi moglo povući i našu zemlju prema naprijed. Naravno, u svemu će veliku ulogu imati i država (državna, entitetske, županijske i općinske vlasti) koja će morati paralelno uz pomoć gospodarstvu provoditi nužne reforme koje su se predugo odlagale. Bez toga ali i jačanja domaće proizvodnje, novih investicija, zapošljavanja a samim time i povećanja potrošnje BiH se ne piše dobro ne samo ove nego i sljedećih nekoliko godina.