Razmatranjem prijedloga izmjena Zakona o unutarnjem platnom prometu, koje su izazvale brojne reakcije oporbe te u javnosti, u Banja Luci je u utorak nastavljena sjednica Narodne skupštine RS. Predložene zakonske izmjene, koje su inicirale tvrtke kojima su banke zatvorile račune nakon što su dospjele na tzv. 'crnu listu' američkog Ministarstva financija, predviđaju mogućnost da se banke natjera otvoriti račune i fizičkim i pravnim licima koja su pod međunarodnim sankcijama. U predloženim dopunama Zakona o unutarnjem platnom prometu se navodi da banke imaju pravo jednostrano raskinuti ugovor o platnom računu samo ako je korišten nezakonito i otvoren na osnovu falsificiranih isprava, no ne i zatvarati račune osoba i firmi koje su na listama sankcioniranih od trećih zemalja, koje nisu liste UN-a. U aktu, za kojeg se navodi da ga inicira građanska inicijativa, navodi se i da je prvi uvjet za raskid ugovora ako je račun za obavljanje platnog prometa /platni račun/ korišten suprotno zakonu kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. Drugi uvjet je ako je poslovni subjekt pravo na platni račun ostvarilo na osnovu falsificiranih isprava. U obrazloženju Nacrta zakona, argumentira se da banke u RS-u u proteklih pola godine, a intenzivno u zadnjih tri mjeseca, zatvaraju račune fizičkih i pravnih lica bez pravnog osnova, bez pravomoćne odluke suda ili tijela uprave RS-a ili BiH, tj. račune onih koji su pod sankcijama Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva financija. Nadalje se ukazuje da pozitivno-pravni propisi RS-a i BiH ne poznaju sankciju domaćeg pravnog ili fizičkog lica koje se nalazi na listi sankcioniranih od stranih zemalja, osim onih koje je sankcionirao UN. To znači da banke u RS-u nemaju pravnu osnovu za otkaz ugovora i zatvaranje računa fizičkim i pravnim licima, kao i odbijanje otvaranja računa onima koji su na listama sankcioniranih od strane trećih zemalja, a koje nisu liste UN-a. - S ciljem osiguranja pravne dosljednosti i sigurnosti, potrebno je Zakon o dopunama Zakona o unutarnjem platnom prometu usvojiti i time stvoriti pravne pretpostavke za izbjegavanje širenja štetnog utjecaja na poslovanje gospodarskih subjekata, na svakodnevni život građana, kao i na izvršavanje dužnosti tijela i organizacija, što je u općem interesu, ukazano je.

Bojan Vujić, direktor jednog od sankcioniranih poduzeća, obratio se zastupnicima uz poruku da su firme koje vodi pretrpjele ogromne štete i ostale bez stručnog kadra jer nisu uspjele preregistrirati poslovanje niti otvoriti nove račune. - Ako ljude kažnjavate bez dokaza, to nije pravna država, to je nepravda. Zakon nije predvidio da banka smije odbiti otvaranje računa. Moramo postaviti granicu gdje počinje, a gdje završava pravna moć banaka. Ako banka odbije otvaranje računa, Agencija za bankarstvo RS-a mora odrediti banku koja će to učiniti, smatra Vujić.

Zanemarivanje općeg interesa u korist malog broja povlaštenih firmi?

Skupštinska je oporba oštro kritizirala ovaj zakonski prijedlog. Tako je zastupnik Liste za pravdu i red Đorđe Vučinić poručio da se radi o 'zakonu o Prointeru, Kalderi i Infinity grupi' te upozorio da je cilj predloženih izmjena zaobilaženje međunarodnih sankcija. - Pokušava se prisiliti banke da posluju s osobama koje su pod sankcijama. To nosi ozbiljan rizik od međunarodne izolacije. Kako mislite natjerati banke poslovati po ovom zakonu?, upitao je Vučinić. Ništa manje kritičan nije bio ni zastupnik oporbenog SDS-a Slaviša Marković, koji je istakao da su upravo firme koje sada traže izmjene zakona imale povlašten položaj u postupcima javnih nabavka. - Bilo je teško slušati predstavnika Prointera kako se žali na vlast koja mu je u 2022. godini dodijelila 120 milijuna KM kroz 316 ugovora. Vi koristite 80% sredstava iz javnog proračuna, a da nikakvih poremećaja nije bilo u IT sektoru nakon vaše zabrane. Dakle, nije bilo prijeko potrebno angažirati vas, poručio je Marković. Zastupnik PDP-a Igor Crnadak bio je još izravniji, navodeći da bi u svakom normalnom društvu firme koje se dovodi u vezu s izvlačenjem novca iz proračuna 'poklopile ušima', a ne tražile izmjene zakona. - Ovdje je, očito, riječ o organiziranoj grupi koja je iz proračuna izvlačila novac, od institucija BiH, do lokalne razine. Svi drugi, izuzev tih nekoliko firmi, posluju normalno. Dakle, problem nije u bankama, već u njima, drži Crnadak koji je ocijenio i da ova inicijativa ne donosi ništa dobro za RS. Upravo suprotno, dodao je, mogla bi uzrokovati veliku financijsku štetu. - Riječ je o inicijativi koja zanemaruje opći interes u korist malog broja firmi, zaključio je Crnadak.

Vidović: Nikada se ne smije ugasiti račun preko kojeg se prima zarađeni dohodak

Ministrica financija RS-a Zora Vidović navela je, pak, da zakonski mora biti riješeno da se ne smije nikada ugasiti račun bilo kojeg pojedinca preko kojeg on prima svoj zarađeni dohodak. - To će posebno biti tretirano novim zakonom o platnom prometu, ali i sada se to nalazi u našim zakonima, rekla je ministrica tijekom skupštinske rasprave o Nacrtu zakona o dopunama Zakona o unutarnjem platnom prometu. Vidović je napomenula da je entitetska Vlada izrazila rezervu prema navedenoj inicijativi u kojoj je navedeno da bi Agencija za bankarstvo RS-a mogla na sebe preuzeti utvrđivanje rizika. - To nikako nije dobro i ne može biti zato što je Agencija kontrolno tijelo banaka i ona ne može preuzimati rizike, obrazložila je ministrica Vidović i ukazala na potrebu da se ubuduće ozbiljno zaštiti fizička lica i njihove bankovne račune. Napomenula je i da je RS u postupku izrade Zakona o platnom prometu koji će biti sveobuhvatan. - Razumijem ovu građansku inicijativu jer je RS u proteklom razdoblju pretrpjela veliku štetu, kao što su i fizička te pravna lica, a što jest ugrožavanje gospodarske aktivnosti RS-a, poručila je ministrica.