Piše: V.S.Herceg

mostrar@dnevni-list.ba

Ni u drugom bh entitetu, Federaciji, nije puno bolje. Tu je Vlada FBiH na 44. sjednici, 11. prosinca prošle godine utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona FBiH, a koji je potom upućen Zastupničkom i Domu naroda parlamenta FBiH. Međutim, zbog velikog broja amandmana zastupnika, ovaj Prijedlog zakona je povučen. Međutim, samo dvojica zastupnika uputili su amandman na predloženi članak 38. Prijedloga, a 193A Kaznenog zakona BiH, koji je predviđao radikalno ograničavanje slobode izvješćivanja medija - kaznenu odgovornost za objavu dokumenata, video snimki, fotografija itd. bez pristanka osobe na koju se isti odnosi. 

Ovu izmjenu je predložila SDP-ova zastupnica Lana Prlić, koja je za medije izjavila kako se ista nije trebala odnositi na medije, već u cilju zaštite žena i javnu objavu tzv. "osvetničke pornografije". 

No, dok se Prlić izričito bazirala na "osvetničku pornografiju" i hoće li neki nezadovoljni partner u javnosti objaviti eksplicitne snimke svoje partnerice, ova izmjena i dopuna Kaznenog zakona, ukoliko se izglasa, imati će dalekosežnije posljedice po sveukupno demokratsko društvo. To, pokazuje egzaktan nedostatak dublje analize i posljedica koje može prouzročiti površan i trapav pristup ozbiljnom pitanju kao što je donošenje zakonskih odredbi.

Zastupnica Prlić željela zaštititi žene od "osvetničke pornografije"

Prema članu 38, Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona FBiH, a koji se odnosi na izmjenu i dopunu člana 193. Kaznenog zakona FBiH, predviđa se dopuna s novim članom, 193a, a koji se odnosi na neovlašteno objavljivanje i prikazivanje spisa, portreta i snimka.

"Tko, nepsredno ili putem informacijsko-komunikacijskih tenologija, objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj bez pristanka osobe koja je spis sastavila ili na koju se spis odnosi, koja je prikazana na portretu, fotografiji ili filmu čiji je glas snimljen na fonografu ili bez pristanka osobe čiji se pristanak po zakonu traži, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Ako kazneno djelo iz stava 1 ovog člana učini službena ili odgovorna osoba u vršenju službe ili javnih ovlasti, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina", predloženo je u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona FBiH.

Dok je zastupnica Prlić, potpuno legitimno i opravdano, željela žene (pretpostavlja se i muškarce), zaštititi od "osvetičke pornografije", medijska zajednica u ovome je odmah prepoznala udar na medijske slobode. Od svih zastupnika, jedino su dva prepoznala i opasan udar na medije i novinare.

Naime, izuzev zastupnika SBiH-a Admira Čavalića i zastupnika i ujedno i predsjednika HRS-a Slavena Raguža, nitko od zastupnika nije uputio amandman konkretno na prijedlog izmjene i dopune u članku 38. ovog Prijedloga.

Podsjećanja radi, razne i brojne amandmane u uputili Klub zastupnika Naše stranke, iz Klubova zastupnika i neovisni zastupnici, Maja Uremović, iz Kluba zastupnika SDP, Naša stranka, NiP, Marijana Hrvaić Šikuljak, Adisa Kokić Hinović, Rlvir Karajbić, Alma Kratina, Damir Mašić, Sanel Kajan i Damir Nikšić. 

No, izuzev Čavalića i Raguža nitko se nije osvrnuo na ograničavanje medijskih sloboda koje se predviđaju u prijedlogu izmjena i dopuna Kaznenog zakona FBiH.

Amandmani Čavalića i Raguža

Čavalić, u svome obrazloženju od 28. siječnja, upućenom Zastupničkom domu Parlamenta FBiH amandmana traži brisanje članka 38 te obrazlaže:

"Uvođenje kaznenih sankcija i zatvorskih kazni za objavljivanje fotografija, smimki i spisa, bez prethodne suglasnosti osoba na koje se navedeni dokumenti odnose, moglo bi ozbiljno ugroziti temeljne vrijednosti novinarstva i profesionalni rad medija, ali i legalizirati cenzuru kao neproporcionalnu zaštitu privatnosti svih, uključujući i osobe na državnim i drugim javnim dužnosnicima, a koje su dobrovoljno pristale javno izložiti svoju privatnost i načine na koje obavljaju javne dužnosti, navodi on. 

Čavalić nadalje ističe kako je sloboda medija vrlo bitna u FBiH i čitavoj BiH, te da ju treba zaštititi. 

"Zbog toga je Upravni odbor BH novinara naveo kako navedene odredbe, dosta široko postavljenje i nejasno formulirane, mogu u potpunosti onemogućiti dnevno izvješćivanje medija sa sjednica zakonodavnih i izvršnih organa vlasti, suđenja otvorenih za javnost, uviđaja policije na mjestima incidenata i zločina, kao i svih drugih javnih događaja, ukoliko se usvoje odredbe o obvezi pribavljanja prethodne suglasnosti. Također, navedeni član je u suprotnosti s pravnim aktima i međunarodnim preporukama koje dozvoljavaju medijima i novinarima snimanje, fotografiranje i prikupljanje činjenica za potrebe medijskih tekstova bez traženja pprethodne suglasnosti od pojedinaca ili institucija. U skladu s navedenim, predlaže se brisanja članka 38. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona FBiH, a kako bi se ovo pitanje vratilo u okvire šire javne rasprave", zaključuje Čavalić u svom amandmanu.

Zastupnik HRS-a Slaven Raguž je također 28. siječnja uputio amandman na članak 38, te traži dodavanje stavka 2, koji glasi:

"Nema kaznenog djela ako su radnje iz stavka 1. ovog članka učinjene u javnom interesu ili drugom interesu koji je važniji od interesa zaštite privatnosti osobe koja je predmet objave i prikaza te ako se radi o informacijama prikupljenjim u skladu s Kodeksom o programskim sadržajima Regulatorne agencije za komunikacije i člankom 14. i 15. Kodeksa za tiskane i online medije Vijeća za tisak i online medije BiH", navodi Raguž u svom amandmanu.

Na svu sreću, ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama je povučen. Da nije, i ova obrazloženja zastupnika ne bi mogla biti dostupna javnosti bez njihovog pristanka, iako su objavljeni na službenim stranicama Parlamenta.