Dnevni.ba - PRELOADER

OTREŽNJENJE: Niti Čović više nije optimista

13 Lis 2021


OTREŽNJENJE: Niti Čović više nije optimista

Piše: Dragan Bradvica

Tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović 15. veljače 2016. godine predaje zahtjev BiH za članstvo u Europskoj uniji. Sam Čović i brojni drugi političari u našoj zemlji puni su ushićenja i optimizma, taj dan je označen kao povijesni, priča se o velikim postignućima na EU putu u kratkom mandatu te garniture vlasti.

Slavodobitno se i status kandidata najavljuje već u prvoj polovici 2017. Međutim, niti tada nisu cvjetale ruže kako u BiH, tako i kada je u pitanju naš europski put, štoviše.

Mediji i pojedinci, među kojima je bio i Dnevni list, tada su pokušavali na sve to upozoravati ali su dobivali etikete rušitelja europskog puta i širitelja pesimizma. Međutim, istina je i tada bila kako najveći broj zemlja članica EU nije uopće želio da BiH preda zahtjev, a kamoli za nešto više, jer niti tada nismo ispunjavali ono što je pred nas stavljala EU.

Niti tadašnja predsjedateljica Vijeće EU Nizozemska nije bila za taj korak, ali velikim lobiranjem i uvjeravanjem Hrvatske, prvenstveno sadašnjeg premijera, a tadašnjeg eurozastupnika Andreja Plenkovića, zahtjev je prihvaćen. Isto tako, nebrojeno puta smo upozoravali kako status kandidata jeste korak naprijed na EU putu ali sam po sebi ne znači gotovo ništa, dok su ga u BiH brojni političari predstavljali kao par excellence uspjeh.

Bez interesa za proširenje

I tako od tada prođe veliki broj godina, raznoraznih priča, samita, najava ali BiH i dalje tapka u mjestu. Uvjete koje je pred nas stavila EU u Mišljenju Europske komisije ne ispunjavamo, pa sve da i postoji velika volja EU da nas primi, tamo ne možemo.

 A te volje nema, kao što je nije bilo niti spomenute 2016. A čini se kako je nedavni samit EU i zapadnog Balkana održan u Sloveniji donio otrežnjenje ovdašnjim političarima. Tako i aktualni član Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i lider HDZ-a BiH Čović više nije optimista.

U intervjuu koji je dao za RTVHB u jednom odgovoru navodi: 'Nadam se da našim kandidatskim statusom, ako ga bude, a ja sam bio jedan od onih rijetkih koji su ga zagovarali svim snagama (…)'. Prema tome, Čović više nije toliki optimista da ćemo dobiti i status zemlje kandidata, a kamoli što drugo. Nadalje, priznaje kako sam kandidatski status ne znači mnogo.

- Žao mi je što kod EU nije nađen zajednički interes kako bi se jasno kazalo, osim općeg stava kojeg slušamo zadnjih desetak godina, da ovaj prostor Europe ima svoja kratkoročni put ka EU. Pa i BiH. Osobno sam predao zahtjev za članstvo prije više od pet godina, mi smo do sada već trebali imati kandidatski status. A i taj kandidatski status ništa posebno ne znači, ali nas snažnije veže za europske integracije, omogućuje pristup određenim sredstvima itd. Koliko status kandidata znači pitajte Sjeveru Makedoniju ili Tursku koji ga imaju već desetljećima. Ipak, on bi bio ohrabrenje za BiH, naglasio je Čović.

Dodaje kako se većina zemlja EU pojaviše bavi unutarnjim pitanjima svojih država i funkcioniranjem EU te kako zapadni Balkan ipak nije jedan od prioriteta.

- Imate 4,5 zemalja koje su jasno kazale: 'Ma kakve integracije'. A bez njih nema nastavka našeg europskog puta, rekao je Čović.

Bez pomaka na bolje

Prema tome, danas je jasnije no ikada da u EU sigurno nećemo u nekom kratkoročnom ili srednjoročnom roku, a veliko je pitanje hoćemo li ikada.

Bh. institucije i političari uvjete neće ispuniti, neki od njih to otvoreno i javno govore tražeći od EU da ih povuku, dok se mišljenje značajnog broja zemalja EU koje su protiv daljnjeg širenja teško će promijeniti svoj stav.

Naročito ako imamo situaciju da zemlje zapadnog Balkana ne isporučuju ono što se od njih traži, a i to da su njihovi vlastiti žitelji u značajnoj mjeri protiv daljnjeg širenja Unije.

Sve ovo, nažalost, ponajviše će obiti o glavu narodima i žiteljima u BiH koji ako se u ičemu slažu to je EU put. To se neće dogoditi, a teško je i od aktualnih politika u BiH očekivati da se promjene i krenu u beskompromisnu borbu s korupcijom i kriminalom, obračun s klijentizmom i nepotizmom, uvođenje pune vladavine prava i meritokracije… To sve pak znači da će najveći broj mladih i obrazovanih ljudi iz BiH vrlo skoro ipak biti dio Unije, ali iz Njemačke, Švedske, Austrije, Irske…

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

23 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

22 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

21 Stu 2024