BIHAĆ - Višemjesečna izgradnja Migrantskog naselja na lokalitetu Lipa napokon je završena, a zvaničnom otvaranju tog prihvatnog centra, lociranog 30-ak kilometara od Bihaća, u petak su nazočili predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, županijske i gradske vlasti te svih međunarodnih organizacija uključenih u migracijski proces.

Ovaj će centar imati smještajni kapacitet za oko 1.500 osoba te bi trebao značajno umanjiti pritisak velikog broja migranata i izbjeglica na gradsko središte, tj. na javne površine i napuštene objekte u užem središtu grada Bihaća.

Poseban prostor u kontejnerskom naselju osiguran je za ranjive kategorije korisnika usluga, tj. za obitelji s djecom i maloljetnike bez pratnje, a kampom će upravljati pripadnici Službe BiH za poslove sa strancima BiH, u suradnji Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) i ostalim međunarodnim organizacijama.

Sattler: Svjedočimo novom poglavlju upravljanja migrantskom krizom

Johann Sattler, šef Delegacije EU u BiH, koji je nazočio otvaranju Lipe, podsjetio je kako su na tom mjestu prije 11 mjeseci okolnosti bile posve drugačije budući je 900 migranata u zimskim uvjetima boravilo izvan objekata, dok su 4 objekta bila zapaljena.

“Danas stojimo ovdje u višenamjenskom prihvatnom centru i svjednočimo jednom novom poglavlju o upravljanju migrantskom krizom ministarstava sigurnosti te civilnih poslova BiH i Službe BiH za poslove sa strancima“, rekao je Sattler iz ocjenu da su ostvarene vrlo važne stvari.

“Pokazano je da institucije mogu uraditi ono što se očekuje, to pokazuje da mogu raditi svoj posao u smislu ove krize. Druga važna stvar jest humani pristup. Mislim da je to ono što je prevladalo ovdje i želim zahvaliti narodu Bihaća“, dodao je Sattler i podsjetio da je EU uložila 1.7 milijuna za prihvatni kamp Lipa.

“Ono što jest bitno je da nadležni upravljaju svim centrima“, rekao je šef Delegacije EU u BiH te zavalio brojnim međunarondim organizacijama te domaćim institucijama na svim razinama.

Margaret Uebber, veleposlanica Njemačke u BiH, ukazala je da je gradnja novog centra za migrante omogućena zahvaljujući suradnji s BiH.

“Itekako smo svjesni da je ovo područje bilo pogođeno velikim migracijama. Kao njemačka veleposlanica, drago mi je reći da smo i mi dali svoj doprinos da se ovaj kamp otvori. Taj doprinos je iznosio oko milijun eura a tu su i konzultantske usluge u izgradnji prostora za objedovanje. Svi objekti su izgrađeni da mogu izdržati uvjete velike zime“, dodala je Uebber te najavila da će njena zemlja i ubuduće pomagati BiH u borbi protiv migracija.

I veleposlanik Italije u BiH Marco Di Ruzza je sikazao zadovoljstvo što je Veleposlanstvo njegove zemlje dalo doprinos izgradnji ovog centra.

“Talijanska vlada je ponosna što je mogla pomoći u financiranju i davanju potpore BiH koja preuzima odgovornost u podnošenju migrantske krize“, rekao je.

Premijer USŽ Ružnić: Nastavljamo inzistirati na sustavnom rješavanju pitanja migracija

Premijer Unsko-sanske županije (USŽ) Mustafa Ružnić zahvalio je na otvaranju migrantskog kampa Lipa stanovnicima te županije koji su dali punu potporu svim odlukama u cilju očuvanja prava migranata i zaštite imovine građana.

“Nastavljamo inzistriati da se problem migracija rješava sustavno, poštivanjem propisa ove županije i ove zemlje. Trenutna situacija je zadovoljavajuća, nema toliko divljih kampova“, dodao je Ružnić uz opasku da se dolaskom proljeća očekuje novi migrantski val. Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić rekao je da je za njega kriza prestala kada je u Bihać došla državna tijela.

“To je najbolji znak da grad i USŽ više ne snose krizu sami. Za mene je najveći uspjeh što je država profuncionirala“, rekao je Fazlić.

Naša stranka: Prenaglašen sigurnosni, a umanjen humanitarni aspekt migrantske krize u BiH

U povodu otvaranja prihvatnog centra Lipa, Amir Purić, član Predsjedništva Naše stranke, ocijenio je da je ono upriličeno u trenutku kada migrantska kriza više nije središnja tema u BiH, pa čak ni u Krajini, što je to bio slučaj prethodnih godina.

“Otvaranjem novih migrantskih ruta, smanjio se priljev migranata u BiH, a među onima koji dolaze u zemlju sada dominantan broj predstavljaju osobe iz Afganistana. Ta promjena situacije na terenu otkrila je još jednu bolnu činjenicu: BiH ne može pružiti osnovnu zaštitu ni relativno malom broju najranjivijih među ljudima u pokretu, koji bježe od nasilja u svojoj zemlji. Upravo žene i djeca iz takvih obitelji, njih nekoliko stotina, ovih se dana smrzavaju u šatorskim naseljima oko Velike Kladuše, a jedinu pomoć im pružaju građani i volonteri humanitarnih organizacija. Sustavna intervencija državnih institucija je izostala... Dominantnom ulogom Ministarstva sigurnosti BiH naglašen je sigurnosni aspekt migracija, dok je humanitarni marginaliziran...

Nepostojanje političkog konsenzusa na državnoj razini i nedostatak efikasne međuentitetske koordinacije u upravljanju migracijama su razlozi iz kojih je teret  migrantske krize nejednako raspoređen na teritoriji BiH, ali su negativni efekti mogli i još uvijek mogu biti amortizirani značajnijim proračunskim dotacijama s federalne razine za lokalne zajednice koje su pod najvećim pritiskom rute kroz BiH. Nužno je uvesti poseban federalni namjenski fond za jedinice lokalne samouprave u kojima su smješteni privremeni prihvatni centri za migrante,  azilantski i imigracijski centri. Migracije jesu i ostat će jedno od središnjih svjetskih političkih pitanja 21. stoljeća te se BiH ne može pouzdati da se neće naći na migrantskoj ruti, kao što nesnalaženje u kriznoj situaciji danas ne može biti izgovor u budućnosti kao što je bio 2018.“, ukazuje Purić uz ocjenu da domaće institucije vlasti nisu izvukle potrebna iskustva kako bi ubuduće bile spremne ponuditi proaktivan pristup umjesto zakašnjelih reakcija kad problemi eskaliraju.