Rusija i Sjeverna Koreja sve glasnije "zveckaju" nuklearnim oružjem, što zapadne zemlje ne promatraju mirno već podsjećaju da imaju i one svoj arsenal za odgovor. Istovremeno, ljudi diljem svijeta strahuju da bi moglo doći do katastrofičnog scenarija, koji je teško izbjeći.

Nuklearna eksplozija sa svojim zračenjem, toplinskim učincima i udarnim valom bi imala ogromne posljedice na opskrbu hranom zbog promjena koje bi izazvala u atmosferi, na tlu, u oceanima i u međunarodnoj trgovini.

Prema modelu objavljenom u časopisu Nature Food, koji se bavi istraživanjima vezanim za proizvodnju hrane, oko 6,7 milijardi ljudi umrlo bi od gladi. Spas bi se morao tražiti u Argentini, Brazilu, Urugvaju, Paragvaju, Kostariki, Panami, Haitiju, Australiji, Islandu i Omanu, prenosi N1.

U tim regijama, prema istraživanju, potrošnja hrane može podržati trenutnu razinu tjelesne aktivnosti stanovništva. Nasuprot tome, dijelovi svijeta koji bi iskusili najveću smrtnost uzrokovanu glađu uključuju SAD, Kanadu, veći dio Europe i Rusiju.

Postoje i države koje ne bi trpjele glad, ali bi imale smanjenje unosa kalorija do točke u kojoj bi”ljudi gubili težinu, a podržavala bi se samo sjedilačka tjelesna aktivnost.

Ovaj scenarij, koji teoretski prikazuje drugu godinu nuklearnog rata, temelji se na djelomičnom slučaju stočarstva, u kojem bi se 50 posto žitarica za stočnu hranu koristilo za ljudsku prehranu, dok bi se preostalih 50 posto koristilo za hranjenje i uzgoj preživjele stoke.

Prošle godine, studija objavljena u časopisu Physics of Fluids izračunala je koja su mjesta u zgradi najsigurnija za sklonište u slučaju detonacije nuklearne bombe u blizini.

Ako se pretpostavi da zgrada nije unutar početne eksplozije, u kojoj bi sve i svi bili potpuno uništeni, glavna opasnost, osim zračenja, bio bi masivni udarni val koji slijedi nakon eksplozije. Studija je otkrila da je najbolje sklonište u čvrstoj zgradi na suprotnom kraju prostorije od vrata ili prozora, idealno u kutu prostorije.