Piše: Dragan Bradvica

Nakon cijelog niza sastanaka s državnim i entitetskim vrhovima vlasti sa Matthew Palmerom, specijalnim predstavnikom Sjedinjenih Američkih Država za zapadni Balkan, još jednom je potvrđena podrška SAD-a našoj zemlji te nužnosti provođenja reformi kako bi ubrzali naš europski put.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović potvrdio je kako je BiH dobila podršku i apel da budemo još posvećeniji na reformskom putu.

- Dobili smo podršku u namjerama da budemo okrenuti budućnosti kako bi se ova zemlja izgradila kao efikasna, stabilna i funkcionalna. Svi želimo da žitelji ove zemlje svoju budućnost traže ovdje u BiH, a ne van BiH. Ono što je bilo od specifičnih pitanja je razgovor oko 25. godišnjice obilježavanja potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, potvrdio je Džaferović.

Oprez s 'mini Shengenom'

Razgovaralo se i o problemu trgovine ljudima, gdje naša zemlja mora biti bolja jer ćemo ostati bez sredstava pomoć pa će i Predsjedništvo na idućoj sjednici imati to kao posebnu temu. Treća stvar koje je pometnuta je pitanje sudjelovanje BiH u vojnim vježbama s NATO savezom i EUFOR-om. Predsjedništvo je imalo značajnu ulogu u tome  i nastavit će to da čini a planiraju se ponovo neke vježbe 2022.

- Četvrta stvar koja je također spomenuta i koja je jako važna i to je pitanje odnosa i dijaloga Srbije i Kosova, odnosa prema drugim državama i državama u regiji. Jasno je kazano da taj proces nema veze s državama u regije i tiče se samo Beograda i Prištine. Isto tako, jasno je kazano kako da ono što je dobro za nas iz sporazuma iz Washingtonu sami pokušamo u BiH implementirati, a to je prije svega 'mini Shengen'. O tome ćemo svakako razgovarati ali u svemu treba biti oprezan jer to ne smije biti posebna asocijacija ili zamjena za naš europski put. Nitko od nas nije protiv slobodnog protoka ludi, kapitala, roba i usluga, poručio je Džaferović. Govorilo se i o reformi pravosudnog sustava i VSTV-a, borbi protiv ilegalnih migracija a Džaferović je siguran kako će ovaj sastanak biti dodatni podsticaj svima nama u BiH i da radimo bez nekih tenzija.

Uz to, potvrdio je kako će se 17. rujna održati prvi redovna sjednica Predsjedništva BiH sa šest tema (pandemija koronavirusa, europski put, ilegalne migracije, Program reformi, trgovina ljudima, 'mini Shengen') a nakon toga vanredne sjednice, najprije po zahtjevu člana Predsjedništva iz RS-a Milorada Dodika oko inicijative da BiH prebaci svoje veleposlanstvo uz Tel Aviva u Jeruzalem a nakon toga o inicijativni člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da se razgovara o priznanju Kosova. Džaferović je još jednom ponovio kako Dodikovu inicijativu smatra neprihvatljivom te da se i na sastanku s Palmerom tek kratko dotaknulo ovog pitanja.

Reforma cijelog pravosuđa

Dodik je pak potvrdio sve teme razgovora rekavši kako je sastanak bio dobar te su od predstavnika SAD-a da se sva pitanja koja se tiču BiH rješavaju konsenzusom i uspostavom jačeg liderstva unutar BiH. Kaže kako Predsjedništvo BiH treba sačiniti program obilježavanja 25 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma te sačini prigodnu izjavu.

- Zalažem se da u toj izjavi stoji i dio o nužnosti prestanka mandata koji je remetilački faktor. Uz to, zalažem se da se izrazi pijetet svim žrtvama u proteklom ratu a njegova kvalifikacija da se uzme iz Daytonskog sporazuma da je to tragični sukob, navodi Dodik.

Kazao je da se razgovaralo o nužnosti reforme pravosuđa na što oni pristaju ali kako oni neće pristati na izmjene samo zakona o VSTV-u nego samo na kompletnu reformu. Dodaje da se i Komšić složio s ocjenom da je pravosuđe u lošem stanju.

- Niz je tu problema kako što je i taj da predsjednik Suda BiH (Ranko Debevec) daje naloge koga pratiti i prisluškivati a za njega samog postoje sumnje da je bio poveza s nekim osuđenim osobama. Isto tako, pozivam novinare da provjere da je predsjednik Suda BiH državljanin Španjolske  i ima španjolsko ime i prezime koje nije prijavio kada se prijavljivao ovdje. Mi smo to provjerili kod španjolskih vlasti, kaže Dodik.

Poručio je i kako neće biti nikakvog Povjerenstva za integracije u NATO, može samo biti Povjerenstva za suradnju s NATO-om. Kaže kako su u predstavnici američke administracije jasno govorili o ubrzanju europskog puta BiH i tehničkoj suradnji s NATO-om. Ponovo je stavio u fokus pitanje Središnje banke BiH dodajući kako ima informacije na inozemne banke iznose svoj profit stečen u BiH te da to Središnja banka mora spriječiti ili, ako je to nužno, promijeniti zakone kako ne bi dolazilo do takvih situacija.

 Pozvao je i na ubrzanje povlačenje zajmova od EU i međunarodnih financijskih institucija jer smo do sada uspjeli povući tek kredit od MMF-a a sve ostalo je još u fazi pregovaranja. Svoju inicijativu za pristupanje 'mini Shengenu' obrazloži je cijelim nizom pogodnosti koje će to donijeti svim državama regije te činjenicom da je i Palmer pohvalno govorio o tome. Kada je u pitanju Komšićeva inicijativa oko priznanja Kosova istaknuo je kako je ona legitimna i treba se naći na sjednici Predsjedništva.

- Ja ću glasati protiv, a zatražit ću i zaštitu vitalnog interesa. BiH sada nema odluku o priznaju ili nepriznanju i ovo je dobra prilika da se konačno donese neka odluka. Ukoliko BiH ne bude priznala Kosovo, onda je obaveza svih iz BiH da kažu kako mi ne priznajemo Kosovo. Mogu se zahvaliti Komšiću što je predložio tu točku jer je bilo neprimjereno da ja to pokrećem a da onda glasam protiv. Važno je da definiramo stvari, rekao je Dodik.

I američkoj delegaciji je ponovno, kako tvrdi, postavio pitanje kako na zapadnom Balkanu ima dvostruke aršine – ono što vrijedi za Kosovo ne vrijedi za RE. Naglašava kako će nastavljati inzistirati na tim odgovorima.