Piše: V.S.Heceg

mostar@dnevni-list.ba

Bogić Bogićević, član Predsjedništva SFR Jugoslavije od svibnja 1989. do rujna 1991. godine i sudionik povijesne sjednice Predsjedništva SFRJ koja se održala 12. ožujka 1991. godine kada je ovaj organ odlučivao o uvođenju izvanrednog stanja u SFRJ, gostujući na TV Slovenije 2019. godine objasnio je kako je, tadašnja jugoslovenska Republika Srbija planirala i započela raspad Jugoslavije i krvavi rat. 

U emisiji su sudjelovali i pravnik i bivši član Predsjedništva SFRJ Vasil Tupurkovski i bivši predsjedavajući Predsjedništva SFRJ i bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić.

"Jedna u nizu podvala režima iz Beograda"

Često znamo čuti kako nam je “kratko sjećanje”, ali još uvijek ima živih sudionika toga vremena koji mogu podsjetiti na događanja iz teškog razdoblja naroda na ovim prostorima tijekom posljednjeg rata.

Stoga, dobro je podsjetiti na Bogićevićeve riječi, a “matricu” raspada Jugoslavije u mnogim smjernicama se podudara i s potezima predsjednika RS-a Milorada Dodika i njegovih istomišljenika koji proizvode najveću političku krizu nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Bogićević je raspad Jugoslavije nazvao “jednom od niza podvala koje je planirao režim iz Beograda”.

-Treba kazati da je prva iz Jugoslavije izašla Srbija u ljeto 1990. godine, kada je promijenila Ustav i ukinula republike i pokrajine, administrativno uvela autonomiju, ekonomski, financijski i sigurnosno se u dobroj mjeri izdvojila od Jugoslavije i priopćila kako će poštovati savezne zakone samo u onolikoj mjeri koliko to njoj treba, te ušla u monetarni sustav i uzela 1,4 milijarde dolara, rekao je Bogićević.

No, Bogićević ukazuje na vrlo lukav plan koji je slijedila tadašnja politika iz Beograda kako bi “izvukla što više”.

-Ali, Srbija je zadržala sve svoje predstavnike u saveznim organima – u Predsjedništvu kako bi mogla kontrolirati vojsku, zajedno s dva člana Predsjedništva iz pokrajina, u Vijeću republika i pokrajina zadržala zastupnike, u saveznoj vladi zadržala sve kako bi ostvarila kontrolu.

Tako da se može govoriti i tom redoslijedu poteza, da je na neki način dobro pomogla Sloveniji da ide iz Jugoslavije što prije iako, ne zaboravimo, da je James Baker (američki državni tajnik, op.au.), došao u Beograd i rekao kako Amerika nikada neće dozvoliti raspad Jugoslavije, niti nagraditi secesioniste. Srbija je jedva čekala da Slovenija ode kako bi dobila na većini u Predsjedništvu, iako su Slovenija i Hrvatska predlagale konfederalni ugovor koji nikada nije bio prihvaćen. Kasnije su BiH i Makedonija predlagale ‘stepenastu’ federaciju koja također nikada nije bila prihvaćena. Na žalost, tražio se samo rat i dobijanje vojske za svoju stvar, zaključio je Bogićević.

Bogićevićevo ‘ne’ Beogradu zapisano je u povijesti

Vojni vrh tadašnje SFRJ, predvođen srpskim kadrovima, predlagao je podizanje borbene spremnosti, ali je stvarni cilj bio državnim udarom uvesti vojnu upravu u Sloveniju i Hrvatsku te vojno-političkim mjerama srušiti političko vodstvo u Bosni i Hercegovini. Bogićević je glasao protiv podizanja borbene spremnosti. 

Promiloševićevski članovi Predsjedništva SFRJ računali su na njegov glas jer je Srbin, ali na njihovo iznenađenje Bogićević je dao glas protiv. Taj je glas prevagnuo, čime je spriječena vojna intervencija JNA. Tada je poručio: “Ja jesam Srbin, ali ne po profesiji”.

“To što sam Srbin nikada nisam pretvarao u svoju profesiju i zanat”

Govoreći o opasnim i potresnim danima i raspadu Jugoslavije, Bogićević je rekao kako je njegova uloga bila jako specifična.

-Prvo, došao sam izborom svih građana BiH, znači Bošnjaka, Srba, Hrvata, Jevreja i drugih, i osjećao sam obvezu i dužnost sviju ih predstavljati u Predsjedništvu bez pristranosti i bez namjere da bilo koga diskriminiram. Pobijedio sam za 200.000 glasova više nego drugoplasirani u to vrijeme. Drugo, naravno, ja po rođenju jesam Srbin, koji je rođen u srpskoj obitelji i to sam i ostao. Ali, to što sam Srbin nikada nisam pretvarao u svoju profesiju i zanat. Danas, na žalost, veliki, veliki broj ljudi u BiH svoju naciju je pretvorio u profesiju, a mržnju u zanat i na tome dobro radimo 25 godina što, iz katastrofe vodi u još veću katastrofu, zaključuje.

Za sebe je rekao kako je stjecajem okolnosti, u Predsjedništvo SFRJ došao relativno mlad, s 36 godina, ali ne bez političkog iskustva – 1982. godine je izabran za predsjednika Saveza socijalističke omladine Jugoslavije, nakon Vasila Tupurkovskog.

"Možete izdati i naciju i državu i stranku i narod, ali kad izdate sebe – tada više ne postojite”

Prisjećajući se ’91., Bogićević je rekao: “Na ulicama Beograda već 9. ožujka 1991. godine bilo je stotine tisuća prosvjednika (studentski prosvjedi u Beogradu, Plišana revolucija), a mi smo imali sjednice 12. i 13. ožujka, a 14. ožujka je Kadijević išao u Moskvu kod ministra Jazova i 15. ožujka bio je kraj – kada su iz Predsjedništva izašli predstavnici Srbije, Crne Gore, Vojvodine, a smijenjen član Predsjedništva iz Kosova. Pritisci, kao i obično, od javnih do anonimnih prijetnji, pismenih, ’10 dana imate’…, čak je dobro, pošteno napisao Jović “lomljenje Bosanca”… “ubit ćemo, zaklat ćemo”, klasično fašistički”.

“U tim se situacijama čovjek ponaša kao željezna opruga, što je više pritiskate, imate veći otpor jer, naravno, kako bi rekao Martin Luther, dođu situacije u životu jednog čovjeka kada treba donijeti odluku. Ona nije racionalna, nije popularna jer vam se radi o životu, nije funkcionalna, ali vi ju ipak morate donijeti zato jer smatrate da je ispravna. I samo u tom jednom našem životu koji je kratak i neponovljiv, čovjek se odluči, bez obzira na posljedice, ostati dosljedan sebi. Možete u životu izdati i naciju i državu i stranku i narod, ali kad izdate sebe – tada više ne postojite”, zaključio je Bogić Bogićević, za kojeg ni danas nema sumnje kako bi učinio isto.

Dodikova podjela Srba

Predsjednik RS-a Milorad Dodik, nakon nepravomoćne, ali osuđujuće presude pred Sudom BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta kojeg smatra nelegitimnim, inicirao je donošenje mnogih zakona i odluka u NSRS-u. Potpisao je ukaze o ništavnosti odluka Suda BiH na području RS-a, nenadležnosti Tužiteljstva BiH, SIPA-e i VSTV-a na području RS-a, a istodobno, primjerice, “zadržao” je Upravu za neizravno oporezivanje.

Također, on poziva i prijeti Srbima iz RS-a koji su zaposleni u SIPA-i, Tužiteljstvu, Sudu da daju otkaze i vrate se u RS. prijeteći im, u suprotnom, sudskim progonima, pa čak i oduzimanjem imovine.

S druge strane, taj poziv se ne odnosi na, primjerice, srpsku članicu Predsjedništva BiH iz RS-a Željku Cvijanović, kao ni zastupnike i izaslanike u državnim parlamentima, Domu naroda i Zastupničkom domu, Sredoju Novića, Radovana Kovačevića, Želimira Neškovića, Nikolu Špirića, Nenada Vukovića, Sanju Vulić, Miroslava Vujičića, Milorada Kojića, Obrena Petrovića, Nebojšu Radmanovića.

Nije želio u političko blato

Podsjetimo kako je krajem srpnja 2023. godine Županijsko tužiteljstvo Kantona Sarajevo, potvrdilo optužnicu protiv bivšeg SDA-ov gradonačelnika Sarajeva i još četiri osobe, zbog više kaznenih djela, između ostaloga i zlouporabu položaja i ovlasti, nesavjestan rad u službi, krivotvorenje službene isprave, trgovinu utjecajem. Između ostaloga, davanje mita u svezi sa izborom predsjedavajućeg Gradskog vijeća, a kako Bogić Bogićević ne bi mogao biti izabran za novog gradonačelnika Sarajeva. Bogićević je bio prijedlog stranaka tzv. Četvorke predvođene SDP-om. Međutim, zbog političkih malverzacija to se nije dogodilo, a Bogićević je prepoznao političko blato i odustao od kandidature. Nakon niza ‘peripetija’, za gradonačelnicu Sarajeva izabrana je Benjamina Karić.