Trebao se bojkot desiti, pa da vlasti počnu najavljivati neke mjere, ova poskupljenja, zaista, više nemaju smisla.

Ovako za Radio Slobodna Europa (RSE) priča Brane, nastavnik iz Banjaluke, komentirajući najave vlasti u oba bosanskohercegovačka entiteta da će sprovesti kontrole i zamrznuti cijene za pojedine proizvode, kako bi suzbili enormna poskupljenja. Došle su nakon bojkota trgovina krajem prošlog tjedna u Bosni i Hercegovini.

U Republici Srpskoj (RS) su pokrenuli, kako su naveli, rigorozne kontrole trgovačkih marži, a u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojen je i Nacrt zakona o kontroli cijena, te najavljen dogovor s trgovcima i sindikatima o smanjivanju i zamrzavanju cijena artikala.

-Prije samo pet godina za 100 maraka mogao si kupiti duplo više stvari u prodavaonici nego danas. Danas je mojoj obitelji potrebno i više od 2.000 maraka samo na osnovno, hranu i slično, naveo je ovaj otac troje djece.

Zašto se građani bune?

Nastavnik Brane priča kako on i supruga imaju plaće "veće od minimalca", ali da "služe samo za pokrivanje tekućih troškova".

-Od naših plaća možemo samo sanjati ušteđevinu. Ja sam, čak, primoran držati dodatne sate ili ponekad vikendom odem raditi na dnevnicu na građevini, ispričao je Brane.

Ističe da bojkot ne vidi kao dugoročno rješenje, ali da su građani jednostavno primorani da "traže od vlasti uvjete za život s vidljivom perspektivom".

Azra iz Sarajeva za RSE, podržava bojkot, tvrdeći da su za nju cijene postale "neizdržive".

-Sve je skupo, preskupo, ne može to samo jedan dan dati rezultate. Za to su potrebni dani, mjeseci da bi se nešto uradilo. Kantica pavlake je skoro 10 maraka. Ovdje narod stvarno neće uskoro moći kupiti osnovne namirnice, mi se trebamo boriti, navela je Azra.

Iako zvanična statistika kaže da su prosječne cijene hrane u BiH u 2024. bile veće za 3.9 posto nego u 2023. godini, Zoran, prosvjetni radnik iz Doboja ima drugačiju računicu.

-Prije samo godinu dana mogao sam 30 posto više namirnica osigurati svojoj obitelji nego sada. Smatram da je za toliko došlo do poskupljenja po svim artiklima. Evo, na primjer, janjetina u mesnicama je prošle godine bila 12 maraka, a sad je 16 i više maraka, rekao je ovaj 46-ogodišnjak.

Prema podacima iz Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a, koje su nedavno predstavili u Agenciji za statistiku BiH, stvarna individualna potrošnja stanovnika u BiH iznosi tek 42 posto od prosjeka u zemljama Europske unije.

Stvarna individualna potrošnja (SIP) odnosi se na robu i usluge koji su konzumirani od pojedinaca u jednoj zemlji. To su pokazatelji prema kojima je stanovništvo u BiH svrstano među najsiromašnije u Europi.

Trenutno prosječna plaća u BiH iznosi oko 700 eura, dok je sindikalna potrošačka korpa, koju čine potrošački artikli za jednu četveročlanu obitelj, skoro duplo veća i iznosi oko 1.600 eura.

Što su vlade u entitetima obećale?

Iz Ministarstva trgovine i turizma RS-a za RSE su naveli kako je cilj pojačanih kontrola, započetih 3. veljače, da se utvrdi postoji li ekstra-profit kod trgovaca.

-Bit će utvrđeno da li su marže (zarada po artiklu) u skladu sa slobodnom tržišnom trgovinom, odnosno da li su prevelike, te će nakon toga biti razmotrene dodatne mjere i ograničavanje marži, ukoliko budu uočene nepravilnosti, navodi se u odgovoru za RSE.

Najavljeni su i novi razgovori s trgovcima i dobavljačima, kako bi se nastavila kampanja "Društveno odgovorni", koja predviđa umanjenje ili uspostavljanje nulte marže.

S druge strane u drugom bh entitetu, Federaciji BiH, 4. veljače je usvojen Nacrt zakona o kontroli cijena, te je najavljeno i da će u narednim danima za oko 50 artikala biti prvo snižena, a potom i ograničena cijena.

-Do petka (7. veljače) ćemo 50 osnovnih životnih artikala, ne zamrznuti kako neki kažu sad kad su porasle, nego ih vraćamo, dakle, radimo sniženje. Radimo sniženja i kontroliramo marže, poručio je ministar trgovine Federacije BiH Amir Hasičević na konferenciji za medije 4. veljače.

Hasičević nije naveo o kojim se artiklima radi. Iz Ministarstva trgovine Federacije BiH za RSE su naveli da razgovore s trgovcima i predstavnicima potrošača očekuju poslije 10. veljače.

Ekonomisti: Mjere za gašenje vatre, a ne dugoročno rješenje

Mjere koje donose vlade oba entiteta, ne odgovaraju na ključno pitanje kako ojačati kupovnu moć stanovništva, ocjenjuje za RSE ekonomistica Svetlana Cenić.

-Pravi odgovor bi bio da se suoče sa tim koliko je siromašnih. Šta znači zaključati cijene, jel' to stanovništvo treba da nam jede jeftine salame, živi od brašna i ulja, to će ograničiti? A šta je s cijenama ostalog potrebnog za kvalitetniji, zdraviji život, voća, povrća i svega ostalog, ističe Cenić.

Institucije bi, smatra Cenić, morale smanjiti javnu potrošnju, te provesti porezne, fiskalne i socijalne reforme.

Da ograničenje cijena nije dugoročno i ne dovodi do pojeftinjenja, smatra i Saša Grabovac iz Udruženja ekonomista SWOT.

-Trebalo bi sistemski odgovoriti, uraditi analize ovolikih cijena hrane i ostale potrošnje. To može biti posljedica inflacije, pojave viška novca uslijed povoljnih kredita i rasta plaća, a trebalo bi provjeriti postoji li i 'kartelsko' udruživanje trgovaca, odnosno nezakonito dogovaranje oko cijena roba, rekao je Grabovac za RSE.

Iz Konkurencijskog vijeća BiH za RSE su naveli da nemaju nijednu prijavu o tome da se trgovački lanci dogovaraju oko cijena.

-O aktivnostima koje Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine provodi u smislu istražnih radnji, ne možemo dati podatke, navodi se u odgovoru za RSE.

U Konkurencijskom vijeću podsjećaju i da su zakonom zabranjeni sporazumi, djelovanje i prešutni dogovori oko cijena i poslovanja između privrednih subjekata čija posljedica može biti narušavanje tržišta.

Profesor izračunao maržu trgovaca u BiH

Situacija s bojkotom i čekanjem rezultata kontrola cijena, ponukala je Hadisa Bajrića, profesora na Mašinskom fakultetu u Sarajevu da izračuna koliko zarađuju tržni centri u Federaciji BiH.

Prema njegovoj računici neto profitna marža deset najvećih maloprodajnih lanaca u tom entitetu u 2023. godini iznosila je 6,46%. Otkrio je i da je to duplo više u odnosu na prosječne neto marže u EU i SAD.

-Podatci koje sam obradio prikupio i analizirao su podaci koji su javno dostupni na web stranicama agencija i organizacija koje se bave praćenjem poslovnih efekata rezultata, kako trgovačkih kompanija, tako i ostalih industrijskih poduzeća, rekao je Bajrić.

On kaže da je s ovim podacima htio poručiti nadležnima da je potrebno provesti jedan analitičniji pristup problemu poskupljenja.

-Mi često upiremo prst u krajnje lice, a to su trgovinski lanci, trgovine. Međutim, imamo tu cijeli niz posrednika i oni su potpuno zaštićeni. Mi uopće i ne znamo tko su tržišni igrači. Dakle, to su razni uvoznici, distributeri, posrednici. Mi često vodimo populističke neke mjere koje u većini slučajeva izazovu kontraefekt. Dakle, ono što mi moramo u BiH da uradimo, moramo poticati konkurenciju, smatra Hadić.

Trgovinski lanci koji posluju u BiH godišnje prihoduju skoro četiri milijarde eura, za sada šute, ne reagiraju na bojkot i najavljene mjere entitetskih vlada. RSE je pokušao kontaktirati neke od najvećih trgovačkih lanaca iz oba bh. entiteta, no nisu odgovorili na upit.

Balkanski 'ceker' skuplji od europskog

RSE je usporedio cijene u supermarketima tri zemlje Zapadnog Balkana s cijenama u tri zemlje Europske unije. U zamišljenom cekeru je deset nasumično odabranih artikala, koje prosječna domaćinstva često kupuju. Cijene četiri artikla su slične onim u EU, dok su u tri artikla mnogo skuplja na Balkanu. Samo tri artikla su jeftinija u supermarketima Zapadnog Balkana iako je životni standard njegovih građana tri do sedam puta niži od europskog.