Sve zemlje Zapadnog Balkana kasne s reformama i koracima nužnim za korištenje sredstava iz europskog Plana rasta za Zapadni Balkan. Zbog toga bi mogle nepovratno izgubiti više od 700 milijuna eura iz tog paketa ne ispune li potrebne uvjete do kraja lipnja ove godine. To su potvrdili u Europskoj komisiji u Bruxellesu, a o tome je sve zemlje regije pismom upozorila i povjerenica EU za proširenje Marta Kos, piše u svojoj analizi Jutarnji list. 

Iako navodi da je Plan rasta u zamahu te da su vidljivi i pravi rezultati u reformama i koristi za građane, Europska komisija upozorava da je cijeli ovaj paket vremenski ograničen: zamišljen je za razdoblje od 2024. do 2027. godine, a sredstva se isplaćuju u etapama uz potvrdu da su u svakoj fazi ispunjeni uvjeti vezani za taj rok.

Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija zasad su najuspješnije u korištenju tih sredstava i već su primile nekoliko uplata. Srbija je iza njih, ali trenutačno je usporila u ispunjavanju uvjeta, pa je pitanje hoće li dobiti novu uplatu ili ne. Kosovo je tek dobilo prve isplate iz "pretfinanciranja", za što je uvjet samo potpisivanje i ratifikacija sporazuma o sredstvima i kreditu s EU prije zahtjeva za isplatu. 

Jedina zemlja koja nije ispunila ni minimum uvjeta je BiH, koja nije mogla dobiti ni spomenuta pretfinancijska sredstva. BiH stoga riskira i gubitak najvećeg dijela tih sredstava, a moguće je da će na kraju ostati bez ijednog centa.

Strogi kriteriji

Plan rasta za Zapadni Balkan zamišljen je kao ambiciozna ideja Europske unije za pomoć zemljama regije u približavanju standardima EU i to je dodatni novac uz postojeća sredstva iz procesa proširenja. Međutim, Unija je postavila stroge kriterije za korištenje tih sredstava, od poštovanja načela vladavine prava i strogog nadzor njihova trošenja kako se ne bi zlorabila do brzih reformi javne uprave. Isprva su zemlje regije, očito, olako shvatile te uvjete, vjerujući da će ih brzo ispuniti ili da će im EU progledati kroz prste i isplatiti sredstva.

"Plan rasta je vremenski ograničen instrument i odgovornost svakog partnera je da iz toga izvuče najviše što može. Europska komisija je spremna pomoći zemljama partnerima u ubrzavanju reformi kako bi se osiguralo njihovo ispunjavanje u zadanom ili ‘početnom‘ roku (grace period)", rekli su iz Europske komisije, upozorivši da "grace period za korake koji su trebali biti ispunjeni sredinom 2025. istječe 30. lipnja ove godine".

Dakle, ako do kraja lipnja zemlje regije ne ispune uvjete koje su trebale ispuniti još sredinom prošle godine, zajedno bespovratno gube više od 700 milijuna eura. Najviše će izgubiti Bosna i Hercegovina, čak 373 milijuna eura, a već je izgubila oko 100 milijuna.

U javnosti se podosta spekuliralo o tome da je Europska komisija zamrznula Srbiji isplatu iz ovog paketa. Međutim, ne radi se o zamrzavanju, nego jednostavno o tome da ona još nije ispunila uvjete za nove isplate iz tog paketa. Komisija, naime, trenutačno analizira jesu li uvjeti ispunjeni ili nisu kao i za sve ostale zemlje regije.

Različite pozicije

Cijeli paket Plana rasta za Zapadni Balkan iznosi 6 milijardi eura, od kojih su 2 milijarde bespovratna sredstva, a 4 milijarde povoljni krediti. Sredstva su podijeljena po zemljama, a ona sredstva koja na vrijeme ne iskoristi jedna zemlja mogu se prebaciti drugoj koja za to ispunjava uvjete. 

Iako su zemlje regije u različitim pozicijama u korištenju tih sredstava, neke su iskoristile više a neke manje. Sve riskiraju gubitak značajnog dijela tog novca do kraja sljedećeg mjeseca. Zato ih je Europska komisija upozorila na nužnost ubrzavanja reformi i ispunjavanja uvjeta kako bi spasili taj novac, navodi Jutarnji list.

Još samo šest tjedana za spas 700 milijuna eura pomoći EU

Europska komisija je upozorila da prvi "grace period" za ispunjavanje uvjeta za korištenje sredstava iz Plana rasta istječe 30. lipnja ove godine. Zajedno će šest država Zapadnog Balkana izgubiti više od 700 milijuna eura. Točnije, prema procjeni maksimalnog iznosa, zajedno sve zemlje riskiraju izgubiti 710,6 milijuna eura, što je 11,84 posto ukupnog iznosa paketa Plana rasta za Zapadni Balkan, koji iznosi 2 milijarde eura.

Albanija će, ako do kraja lipnja ne ispuni uvjete, izgubiti 67,7 milijuna eura. Za nju je, osim isplate sredstava pretfinanciranja, Komisija odobrila dva zahtjeva za isplatu, a treći se razmatra. Sjeverna Makedonija izgubit će 49,2 milijuna eura. I za nju je Komisija dosad odobrila dva zahtjeva za isplatu, uz isplatu 10 posto sredstava iz pretfinanciranja za koje ne treba posebno odobrenje. Treći zahtjev je na razmatranju. Crna Gora će izgubiti 15,1 milijun eura. Zbog manjeg broja stanovnika, ta zemlje ima i manji iznos iz paketa. Dva su joj zahtjeva za isplatu odobrena, a treći EK proučava.

Srbija će izgubiti najmanje 108,7 milijuna, a maksimalno može izgubiti i 135,9 milijuna. Komisija je usvojila prvi zahtjev za isplatu, a drugi i treći trenutno razmatra s ciljem utvrđivanja ispunjava li Srbija uvjete.

Kosovo će izgubiti 68,8 milijuna eura. Ono je dobilo prva sredstva iz pretfinanciranja, ali još nije predalo zahtjev za prvu isplatu zasnovanu na planu reformi i rasta. Bosna i Hercegovina će izgubiti čak 373,9 milijuna eura. Već je izgubila oko 100 milijuna. Ta zemlja još nije ispunila uvjete ni za formalnu predaju zahtjeva za bilo kakve uplate jer nije niti ratificirala Sporazum o sredstvima i kreditu s EU.