Prijedlog Europske komisije za pomoć u oporavku od pandemije, po kojem će Hrvatska dobiti deset milijardi eura pomoći, pogodio je pravu mjeru bespovratnih sredstava i zajmova, ocijenio je u petak premijer Andrej Plenković nakon samita Europskog vijeća.

 Europski plan za oporavak od pandemije vrijedan je 750 milijardi eura.

 Prijedlog EK "pogodio je pravu mjeru između bespovratnih sredstva i zajmova te će uz sedmogodišnji proračun, koji će biti veći i izdašniji u odnosu na prijedlog iz veljače, zemljama članicama omogućiti da osiguraju što brži gospodarski oporavak", ocijenio je hrvatski premijer na konferenciji za medije u Zagrebu nakon virtualnog samita EU-a .

 Hrvatskoj je namijenjeno više od deset milijardi eura u četiri godine. Tri četvrtine bespovratno, a četvrtina kroz povoljne zajmove.

 "Za Hrvatsku tih deset milijardi eura iz plana gospodarskog oporavka, plus po procjenama više od 11,5 milijardi eura iz VFO-a, znače sigurnosnu mrežu kako da se brzo vratimo na onaj zdravi gospodarski rast koji smo imali prije covida-19", rekao je Plenkovi.ć 

 Uvjeren je da će  "tako izdašna sredstva", koja dostižu jednogodišnji proračun Republike Hrvatske, biti dostatna poluga za "brzi gospodarski rast Hrvatske i povratak na vrijeme od prije otprilike tri i pol mjeseca".

 "S te strane sam zadovoljan današnjom raspravom", dodao je Plenković i ocijenio da rezerve nekih članica prema planu Komisije nisu nepremostive.

 Također je istaknuo kako iznos pomoći Hrvatskoj od deset milijardi nitko ne dovodi u pitanje te da će članice tijekom jeseni pripremiti nacionalne planove za korištenje sredstva EU-a od 2021. godine.

 Planu koji je predložila Europska komisija protivi se tzv. štedljiva četvorka - Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska.

 Te zemlje su, među ostalim, tražile da dugove ne vraća EU kao cjelina nego zemlje članice koje će dobiti povoljne zajmove, odnosno da teško pogođene zemlje pomoć dobiju u obliku jednokratnih zajmova pod povoljnim uvjetima. 

 Hrvatsko predsjedanje

 Plenković je primijetio kako moto hrvatskog predsjedanja "Snažna Europa u svijetu punom izazova" nije mogao bolje pogoditi ono sa čime su se svijet i Europska unija suočili.

 Uz pandemiju covida-19, hrvatsku prijestolnicu je pogodio potres, kazao je Plenković i naglasio da je pitanje pomoći u obnovi Zagreba iznio i u današnjoj raspravi na Vijeću. Naglasio je da u tome očekuje europsku pomoć.

 Hrvatska je, kao predsjedateljica EU-a, "brzo reagirala na pojavu covida-19" i učinila što je bilo potrebno za funkcioniranje EU-a u takvim okolnostima, ustvrdio je hrvatski premijer.

 Među ostvarenim ciljevima predsjedanja istaknuo je to što je povratak proširenja na zemlje zapadnog Balkana vraćen na dnevni red Unije. 

 Hrvatsko predsjedanje je u potpunosti promijenilo kontekst politike proširenja Europske unije u odnosu na zemlje zapadnog Balkana, rekao je Plenković referirajući se na  dobivanje "zelenog svjetla" za otvaranje pregovora o članstvu s Albanijom i Sjevernom Makedonijom i svibanjski samit na kojem je usvojena Zagrebačka  deklaracija kojom se potvrđuje europska perspektiva šest zemalja jugoistočne Europe.