Piše: Dragan Bradvica

O nenamjenskom trošenju novca u Bosni i Hercegovini, korupciji i klijentelizmu ispisane su tone novinskog papira a o tome se moglo najbolje vidjeti u ovoj krizi koja je opet sirotinji 'rat' a povlaštenoj kasti 'brat'.

Nadalje, naša zemlja je najbolji mogući primjer fiskalne iluzije koja označavaproblem percepcije, kada ljudi ne percipiraju da javna dobra koja koriste, odnosno koja im političari daju, nisu besplatna već su financirana iz njihovih džepova preko visokih poreza ili prevelikog zaduživanja.

Tako nitko ne zna cijeli mandat gdje odlaze milijarde i milijarde maraka, niti se ne pita kako netko u četiri godine mandata postane milijunaš a onda netom pred izbore su oduševljeni kada se uredi nekoliko parkova, izgradi neki spomenik ili 'pokrpaju' nekoliko rupa na cestama koje su bile u boljem stanju u vrijeme Austro-Ugarske monarhije. Sve da to i rade iz vlastitog novčanika malo je, a ne da i to ide iz novčanika osiromašenih žitelja. To je najplodnije moguće tlo za korupciju koja je u BiH poodavno ušla u sve pore života.

'Neće, neće pa stane'

A da ovo nije nikakav osobni doživljaj autora teksta potvrdilo i najnovije istraživanje koje mjeri 'Indeks otvorenosti proračuna' za 2019. godinu i na kojem smo, gle čuda, najgora država u Europi. Ranije su to zorno pokazali 'Indeks percepcije korupcije, 'Lakoća poslovanja' ili 'Indeks konkurentnosti'.

Navedeni Indeks mjeri javni pristup informacijama o tome kako središnja vlada prikuplja i troši javne resurse. Procjenjuje dostupnost na Internetu, pravovremenost i sveobuhvatnost osam ključnih proračunskih dokumenata koristeći 109 jednako važnih pokazatelja i ocjenjuje svaku zemlju na skali od 0 do 100. Ocjena transparentnosti od 61 ili više ukazuje da zemlja vjerojatno objavljuje dovoljno materijala za podršku informiranih javna rasprava o proračunu. Bosna i Hercegovina ima ocjenu transparentnosti 33, spada u kategoriju 'vrlo malo informacija' a ne treba nam mnogo da uđemo u onu najgoru kategoriju 'neznatne informacije'.

Kao u gotovo svim ostalim relevantnim međunarodnim istraživanjima, i u ovom iz godine u godinu padamo jer smo 2010. imali ocjenu 44, 2012. 50, 2015. 43 a 217. 35. Ukoliko se uspoređujemo s regijom, Hrvatska i Slovenija imaju ocjenu transparentnosti 68, Albanija 55, Makedonija 41, Srbija 40. A kako BiH ide onom 'neće, neće pa stane' svjedoče podaci o sudjelovanju javnosti u proračunski proces koje je ključno za dobro upravljanje javnim financijama.

- Transparentnost sama po sebi nije dovoljna za poboljšanje upravljanja. Uključivanje javnosti ključno je za ostvarivanje pozitivnih ishoda povezanih s većom transparentnošću proračuna. Bosna i Hercegovina ima ocjenu sudjelovanja javnosti od 7 (od 100), stoji u izvješću. Prevedeno, naša zemlja ima zanemariv utjecaj javnosti u kreiranje i trošenje proračuna pa koga onda i može čuditi što političari novca dijele onako kako njima odgovara.

Niz preporuka

U izvješću je i čitav niz preporuka, koje najvjerojatnije naši vlastodršci neće niti pročitati a kamoli primijeniti. Tako se preporučuje pravovremeno objavljivanje godišnjeg izvješća putem Interneta pravodobno, izrada i pravovremeno objavljivanje pregleda proračuna za žitelje i srednjogodišnji pregled putem Interneta, da izvršne vlasti u prijedlog proračuna unese dodatne informacije o prihodima i izdacima, uključivanje podatka o učinku i makroekonomske podatke u izvješće o završetku godine, poboljšanje sveobuhvatnosti odobrenog proračuna: pružanjem procjena rashoda za pojedine programe, prikazom dodatnih informacija o pojedinim izvorima prihoda i pružanjem procjena o unutarnjem dugu.

- Kako bi se dodatno ojačalo sudjelovanje javnosti u proračunskom procesu, Ministarstvo financija i trezora BiH trebalo bi dati prednost sljedećim aktivnostima: pilot mehanizmi za uključivanje javnosti u izradu proračuna i nadzor nad izvršavanjem proračuna; aktivno sudjelovati s ranjivim i premalo zastupljenim zajednicama, izravno ili putem organizacija civilnog društva koje ih predstavljaju. Nadalje, Parlamentarna skupština BiHuspostavila je javne rasprave u vezi s odobravanjem godišnjeg proračuna, ali također bi trebala dati prioritet sljedećim radnjama: dopustite bilo kojem članu javnosti ili bilo kojoj organizaciji civilnog društva da svjedoči tijekom svojih rasprava o prijedlogu proračuna prije nego što ga odobri; dopustite članovima javnosti ili organizacijama civilnog društva da svjedoče tijekom svojih saslušanja o Izvješću o reviziji.

Isto tako, Ured za reviziju institucija BiH uspostavio je mehanizme za pomoć javnosti u razvoju svog programa revizije ali je potrebno uspostaviti formalne mehanizme za javnost kako bi doprinijela relevantnim revizijskim istragama, navodi se u ocjenama International Budget Partnership (IBP) za našu državu.

Na kraju samo dodajmo kako, kao i u prethodnim krugovima, najotvorenije proračune imaju Novi Zeland i Južnoafrička Republika, s po 87 bodova, te Švedska s bodom manje, dok su na začelju ljestvice Jemen, Venezuela, Komori s po nula bodova te Katar s jednim bodom.