Pripreme poljoprivrednih proizvođača u Hercegovini za proljetnu sjetvu uveliko traju. Cijene umjetnih gnojiva su udvostručene ili utrostručene u odnosu na prošlu sezonu, što će se nažalost negativno  odraziti na ukupnu proizvodnju.

Poskupljenje repromaterijala i sjemena već se itekako osjeti i nažalost, imat će štetne posljedice za dalju proizvodnju, upozoravaju poljoprivredni proizvođači.

- Ovisno od proizvođača, odnosno mjesta sa kojeg se naručuje i kupuje, ima poskupljenja i od 50 posto, pa čak i više. To se poskupljenje zaista jako osjeti u samoj proizvodnji i nažalost, imat će štetne posljedice za dalju proizvodnju. Već sada se vidi da priozvođači sade upola manje ili su potpuno odustali od proizvodnje, zato što ne mogu u samom startu iznijeti troškove sadnje, repromaterijala, sjemena i ostaloga. Odlučuju da umanjuju proizvodnju ili je potpuno ukinu. Mislim da tu više ulogu igra poskupljenje goriva. Od toga je sve krenulo. Da bismo došli do bilo kojeg proizvoda potrebno nam je gorivo. Samim povećanjem cijena nafte povećava se i cijena svega ostalog. Puno repromaterijala dolazi iz Ukrajine. Ima tu različitih faktora koji nažalost negativno utiču na sve, kaže Jasmin Ćušić, proizvođačica eko hrane iz Čapljine.

Nebriga vlasti

Do nedavno je među poljoprivrednicima tinjala nada da će se usvojiti Prijedlog zakona kojim će se na pola godine ukinuti akcize, međutim velika nada donijela je - veliko razočarenje.

Posljednji prijedlog bio je ukidanje akciza na gorivo ili storniranje niže cijene goriva, da bi se ljudi zaštitili na određeni period. Nažalost izostala je pomoć države, a naše je sada da čekamo i vidimo kakve će biti posljedice, kaže Ćušić.

Makroekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da se u rješavanje problema mora uključiti i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, točnije ministarstva vanjskih poslova, te vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

- Ključni problemi naše poljoprivrede vežu se za nabavku faktora proizvodnje, pa tako i za sjetvu. Brojni su problemi ne samo poljoprivrednika po pitanju uvoza. Globalni lanci snabdijevanja su ili blokirani ili je došlo do izuzetnog rasta cijena faktora proizvodnje. To se zanemaruje. Obično vidimo rast cijena finalnih proizvoda, finalnih usluga na tržištu kao potrošači, ali na “business to business“ tržištu imamo rast cijena, čak i jači po intezitetu u određenim segmentima, naročito koji su vezani za brodski transport. U tom smislu poljoprivrednici imaju velikih problema i zbog toga dolazi do rasta cijena određenih poljoprivrednih dobara. Iako se većina proizvodnje veže za BiH, jedan faktor proizvodnje može uvjetovati značajan rast cijena za domaće potrošače, kaže nam.

Rat u Ukrajini se loše odrazio na ekonomske tokove u svijetu, ali to donekle može ubrzati procese kod nas.

- Rješenje je logično. Izvodi se iz problema, a odnosi se na aktiviranje dva državna ministarstva – Ministarstva vanjskih poslova BiH i ministarstva koje se veže za vanskotgovinske odnose. Ta dva ministarstva bi trebali aktivnije i proaktivnije djelovati na način da pomognu poljoprivrednicima da im se omogući što više uvoznih alternativa, te na taj način pojeftine faktori proizvodnje, odnosno olakšaju uvoz i korištenje istih. Druga mjera se odnosi na inovativniji sistem poticaja, odnosno da se poticajima targetira direktna podrška poljoprivrednicima, a ne da se poticaji daju samo radi poticaja, odnosno kao socijalna, a ne ekonomska razvojna kategorija, dodaje Čavalić.

Rat i poljoprivreda

Kriza u Ukrajini ipak se zasad negativno reflektovala na cijene gnojiva u našoj zemlji. Neka su danas i tri puta skuplja u odnosu na travanj prošle godine.

- Ovisno od toga o kojem se gnojivu radi, cijene su otišle poprilično visoko, s tim da imamo normalno Ureu, Kan, MPK – različite formulacije. Neka su gnojiva poskupila 30, 40 posto, a neka čak i 300 posto, što najbolje osjete proizvođači. Sve je vezano za enormno povećanje troškova proizvodnje gnojiva, jer imamo inpute iz Rusije, a posebno iz Ukrajine. Gas je energent u procesu koji je jako poskupio, tako da su gnojiva i sjemena poskupila i stvorila velike probleme s organizacijom proljetne sjetve i sadnje, rekao je profesor Ahmed Džubur, bivši dekan Agromediteranskog fakulteta u Mostaru.

On je danas na čelu Povjerenstva za poljoprivredu u Federalnom parlamentu i u više navrata je tražio povećanje izdvanja za spas poljoprivrede.

- Prethodno smo imali intervenciju sa 50 litara goriva po jednom hektaru što je poprilično solidno, s obzirom da su troškovi goriva po jednom hektaru oko 120 litara. To je nekih 40 posto od ukupnih potreba grant  sredstava. Tih 106 milijuna koji su elementarno bili u programu uz ta četiri milijuna je 110 milijuna. Ono što je još ostalo da visi uslovno rečeno je 20 posto od 200 milijuna maraka koliko je županijama transferom opredjeljno u proračunu koji je usvojen. Imali smo specifičnu situaciju da tri člana Odbora za poljoprivredu nisu glasovala za dodatnih 40 milijuna za poljoprivrednike. Vjerojatno su mislili da je bolje da županije kompletno od tih 100 posto kontroliraju, tako da je pala ta njihova “zainteresiranost“ da poljoprirednicima bude bolje. Ali to je još uvijek otvorena priča, s obzirom da Vlada ima ingerencije da se izravno kada se bude određivao ugovor odnosno kriteriji za transfer tih sredstava – i to opredjeli. Može se ući u godinu koja je sprecifična sa više optimizma. Troškovi su enormno povećanji, Proračun jeste povećan, ali proračun prije Ukrajine i kasnije su dvije različite priče. Nažalost, ljudi stradaju u Ukrajini, ali će se ovdje stvari ubrzati i to će u konačnici usloviti puno efikasnije mjere i rad kako bismo spremnije dočekali procese koji dolaze, dodao je.

U ovom trenutku potrebno je što prije doći do sredstava za normalne količine žitarica i povrća, a ako se to ne uradi, neminovan je podbačaj u proizvodnji.

H. Ž.