Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

U Bosni i Hercegovini svi smo već naviknuti kako je naša država prava 'crna rupa' Europe po svim mogućim međunarodnim mjerilima. Već smo opjevani kao leglo korupcije i kriminala, sva relevantna istraživanja to i pokazuju, po kupovnoj moći i sličnim ekonomski parametrima također 'kupimo prašinu' na dnu europske ljestvice, ništa bolji nismo ni kada su u pitanju mjerila efikasnosti javne uprave itd. Shodno tome, navinuti smo kako smo sami europski vrh po svemu onome čega se normalne, uređene i demokratske države stide. Posljednji podaci stižu o doznakama iz inozemstva, po kojima smo uz Kosovo i Crnu Goru u samom europskom vrhu. Pojednostavljeno, bh. retrogradne politike svojim potezima su otjerale stotine i stotine tisuća naših najobrazovanijih i najškolovanijih žitelja, oni su u inozemstvu uspjeli izgraditi dobar život, a sada novčanim doznakama rodbini i prijateljima bukvalno spašavaju državu održavajući kakav, takav socijalni mir. 

Poražavajuće

Hrvatski mediji su početkom tjedna objavili podatke koji se tiču država koje itekako ovise od doznaka iz inozemstva. Pa tako, prema tim podacima, na Kosovu čak 18,1 posto udjela u BDP-u imaju doznake iz inozemstva, u Crnoj Gori je to 11,6, te na neslavnom trećem mjestu Bosna i Hercegovina sa udjelom od 10,6 posto. Ovo su jedine tri države Starog kontinenta koje imaju udjel doznaka iz inozemstva u BDP-u već od deset posto, što dovoljno samo po sebi govori. 

Nesporna je činjenica kako je našu državu samo u proteklih osam, devet godina napustilo stotine i stotine tisuće uglavnom mladih, obrazovanih i sposobnih ljudi. Međutim, nitko sa sigurnošću ne zna točan podatak jer vlasti na sve moguće načine žele da se to ne zna. Određena međunarodna istraživanja našu državu stavljaju čak na prvo mjesto u svijetu kada je u pitanju gubitak stanovništva jer godišnje gubi više od 1,5 posto svog stanovništva (po ovom istraživanju Srbija je na sedmom mjestu, Hrvatska na osmom). Po drugom istraživanju, BiH se nalazi na drugom mjestu u svijetu, a prvom u Europi zemalja koje imaju najveći broj svojih stanovnika koji žive u iseljeništvu (prva na svijetu je mala karipska država Gvajana). Prema tome, nije nikakvo iznenađenje da veliko iseljeništvo svoje roditelje, braću i sestre, rođake, drugu rodbinu i prijatelje u BiH neće ostaviti 'da skapavaju', nego će im novčano pomagati da prežive u ovoj žabokrečini. S druge pak strane, radeći to neizravno i svakako nenamjerno pomažu i opstanku nakaradnog sustava. 

Stanje u regiji

Nakon naše države na popisu slijedi Ukrajina čije iseljeništvo svojim doznakama pokriva 9,1 posto BDP-a, Albanija 8,6 posto, Srbija, 8,1, Hrvatska 7,8 posto, Sjeverna Makedonija 3,1 posto, Latvija 2,7 posto te Rumunjska 2,4 posto. Prema popisu vidi se kako se na njemu nalaze isključivo države bivše Jugoslavije i istočnog bloka, s tim da posljednje dvije koje nisu bile dio Jugoslavije pak imaju značajno manji udio doznaka iz inozemstva u svom BDP-u. Sve to pokazuje da niti 30 godina nakon krvave velikosrpske agresije na države regije niti jedna od njih nije uspjela do kraja 'stati na noge' i ući u vlak barem srednje razvijenih država Europe. Uz politike koje se vode u državama zapadnog Balkana, iliti onima koje nisu dio Europske unije, jasno je kako ćemo još dugo ostati prikovani za europsko dno.