Oporavak od pandemije započeo je prije nego što je ova pošast okončala “svoju misiju“ na planetu.

Osim imunizacije nužne da svijet ponovno stane na noge na kojima je bio prije korone, naglasak je već danas na opravku gospodarstva i povratku radnih mjesta.

O gubicima i stradanju gospodarstva najbolje govori broj otkaza “uručenih“ od pojave opakog virusa. Zanimljivo je da je i u vremenu COVID-a više stradala ženska populacija.

Izuzetak nije ni Bosna i Hercegovina. Brojke koje ne lažu kažu kako je oko 60 posto radnih mjesta u Federaciji BiH i čak 70 posto radnih mjesta u Republici Srpskoj izgubljenih u pandemiji - pripadalo ženama. Istraživanje je sproveo UN Women ured u Bosni i Hercegovini, uz potporu Kraljevine Švedske, a u sklopu regionalnog projekta o rodno odgovornom budžetiranju.

Izvješće sadrži i analizu mjera koje su vlade dvaju bh. entiteta, kao nadležna tijela za upravljanje ekonomskom i zdravstvenom krizom donijele s ciljem ublažavanja posljedica krize izazvane pandemijom.

Cilj je, naveli su, bio analizirati da li su pri donošenju mjera u obzir uzete potrebe i prioriteti i žena i muškaraca, s obzirom na različite uloge u ekonomiji, obitelji i društvu.

Rodno ravnopravna društva su naprednija

Gubitak radnih mjesta koja zauzimaju žene dodatno je produbio rodne nejednakosti koje su postojale i prije krize. Žene, koje u BiH čine 51,02 posto stanovništva imaju znatno manji udio u radnoj snazi nego muškarci (44,63 posto žena u odnosu na 58 posto muškaraca), te iznadprosječnu stopu nezaposlenosti. 

- Napori vlada s ciljem ublažavanja posljedica COVID-19 nisu u obzir uzeli različite potrebe i poslove žena i muškaraca u društvu. Mjere su produbile postojeće rodne nejednakosti u BiH, kao i susjednim zemljama, dok su vlasti prepoznale tek neke od nedostataka. Drago nam je što radimo s partnerima u vladama i civilnom društvu kako bismo pomogli prevazilaženje prepreka i kreiranje jednakih mogućnosti za žene i muškarce, rekao je David Saunders, predstavnik UN Womena u BiH. 

Izvješće je prema njegovu mišljenju potvrdilo da je COVID-19 utjecao na žene i kada je u pitanju zapošljavanje. Dakle, nejednakosti koje su postojale i prije krize samo su produbljene.

- Ohrabrujem vlade na svim razinama da koriste priliku kako bi osigurali da sve mjere i politike djeluju u smislu unapređivanja rodne ravnopravnosti. Svi znamo da su rodno ravnopravna društva prosperitetnija, kazala je veleposlanica Švedske u BiH Johanna Strömquist.

Ustanovljeno je također kako je primarni cilj mjera bio osiguravanje kontinuiteta poslovanja i sprečavanje daljnjeg povećanja nezaposlenosti. Subvencije u FBiH u mnogo većoj mjeri (60 posto) bile su usmjerene na očuvanje radnih mjesta na kojima su zaposleni muškarci, u odnosu na radna mjesta koja zauzimaju žene (40 posto).

Podaci pokazuju i kako je više žena (60 posto) nego muškaraca (40 posto) izgubilo posao tijekom krize izazvane pandemijom. Sektorska analiza subvencija za poljoprivredu u RS-u pokazala je da su dostupnu potporu u vidu povećanih sredstava za poljoprivredu u 2020, a koja su bila dijelom odgovora na krizu, u mnogo većoj mjeri koristili muškarci.

- U poređnju s 1. ožujkom prošle godine danas imamo 5.000 više zaposlenih. Ukoliko bi htjeli da pratimo trend otpuštanja po polu trebali bismo mjeriti koliko je ženskog pola primljeno u radni odnos kad nam je porastao broj zaposlenih, kaže Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS.

U Republici Srpskoj najviše žena danas je zaposleno u sektoru trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti, njih gotovo 75 odsto, a upravo su to sektori najviše pogođen pandemijom. U Udruzi poslodavaca Republike Srpske smatraju da otpuštanja zbog nedostatka posla nemaju veze s polom.

- Mislim da nema rodne diskriminacije, ali ima elemenata na žene kao nježnija bića i koja teže podnose i majke su i briga o djeci čitavoj obitelji i zato je to uticalo da se nađu na listi za otkaz, ističe Goran Savanović iz Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti RS.

Zakon o ravnopravnosti spolova zabranjuje pitanja ženama prilikom zapošljavanja, poput onih o planiranju obitelji, ali ih u praksi poslodavci redovito postavljaju i to je način kojim se one u startu diskrimiraju.

U Bosni i Hercegovini u periodu između 2014. i 2020. žene su činile od 9 do 12 posto korisnica subvencija u poljoprivredi Republike Srpske, a dobile su tek između 5 i 9 posto sredstava. Vidljivo povećanje prilikom dodjele sredstava i posljednjih je godina išlo na ruku muškarcima. Broj podržanih radnih mjesta u travnju prošle godine smanjio se sa 164.000 na 86.000 u Federaciji BiH, odnosno sa 43.000 na 20.000 u Republici Srpskoj.

Predsjednica Kluba poduzetnica Hercegovine Amna Popovac sa žaljenjem konstatira da su žene i u 21. vijeku često diskriminirane, posebno kada je riječ o zapošljavanju, pa je statistika o broju otkaza u pandemiji, kako kaže, nije iznenadila.

- Uvijek je to tako. Žene prve ostaju bez posla i posljednje ga uspijevaju dobiti. Rekla bih da je to nepisano pravilo ili jedan u nizu dokaza da nismo daleko odmakli Srednjem vijeku. Žene danas imaju pravo na rad, pravo na slobodu, pravo glasa i pravo biti ravnopravne, a jesmo li baš ravnopravne – ja bih kazala da nismo. Prije svega glede iznosa plaća, danas je u BiH česta pojava to da muškarac i žena za isto radno mjesto bivaju različito plaćeni, i to u korist muškarca. Također, bitan podatak je da je danas mnogo više nezaposlenih žena nego muškaraca, upozorava Popovac.

Na naše pitanje kako sve to promijeniti, odgovara: “Kompanije se moraju i zakonski obvezati da zapošljavaju žene i tretiraju ih jednako kao muškarce. Mora se raditi i na svijesti kod svih ljudi, ali te kampanje ne smiju trajati neko vrijeme pa stati, trebaju nam stalne kampanje, poručila je Popovac.

U svijetu ista slika

Slična situacija je i u ostatku svijeta. U travnju 2020. za vrijeme “lockdowna” na cijeloj planeti Valerie Mekki iz SAD-a ostala je bez posla. Njezinu priču prošlog mjeseca objavili su mediji u ovoj državi. Ispričala je kako se 45 minuta toga dana skrivala u svojoj sobi, jer nije znala kako to priopćiti svojoj djeci.

- Jednostavno, nisam se htjela suočiti s njima, kazala je Mekki, koja je više od 18 godina radila u modnom marketingu i bila jedina osiguranica u obitelji.

- Osjećala sam sram i krivnju, pričala je, navodeći kako su djeca imala razumijevanja i kako ih je krasio optimizam.

Više od godinu kasnije, Mecca i dalje razmišlja. I dalje je među milijunima žena koje se tek trebaju vratiti na posao, unatoč ekonomskom oporavku, dostupnošću cjepiva protiv COVID-a 19 i padu stope zaraze.

Ekonomski stručnjaci kažu da je teško dokučiti razlog zašto je 1,8 milijuna manje zaposlenih žena u odnosu na vrijeme prije pandemije koronavirusa ili zašto u zemlji koja se danas suočava s nedostatkom radne snage, toliko žena ostaje bez posla.

- Smatram da je to samo složena kombinacija čimbenika, kazala je Stephanie Aaronson, viša suradnica iz Instituta Brookings.

- Neki od njih mogli bi početi popuštati kako bi se oporavilo gospodarstvo i vratila radna mjesta. Majke koje su odlučile ostati kod kuće s djecom u pandemiji, mogle bi godinama ostati bez radnih mjesta, napomenula je sa žaljenjem Aaronson.

Prema posljednjem izvješću Odjela za zapošljavanje u ovoj američkoj državi 204 tisuće žena vratilo se na posao već u svibnju iste godine, i to potaknuti poticajima u ugostiteljstvu, obrazovanju i zdravstvenim uslugama, odnosno u sektorima u kojima žene čine većinu. Ipak, danas nije jasno hoće li se zapošljavanje nastaviti istim tempom.

- Na početku oporavka većina ljudi koji su se vraćali na posao bili su oni koji su privremeno otpuštani, podsjeća Julia Pollak – ekonomski ekspert iz ZipRecruitera. Danas, kaže, 70 posto ljudi koji su izgubili poslove odlazi kod novih poslodavaca.

Da. L.