Razmjeri stradanja u poplavama i odronima još se ne znaju. Ali, izgubljeno je na desetine života. Sve češće je pitanje je li se moglo učiniti više na prevenciji, piše DW.

Apokaliptični prizori stradanja i uništenja koje su prouzročile poplave i odroni pristižu iz BiH. Za sada je potvrđeno najmanje 18 stradalih, a traga se za još oko 40 osoba. Vrlo teško je u Fojnici gdje također ima stradalih, Kiseljaku, naseljima oko Konjica, a najteže je u Donjoj Jablanici gdje su pod bujicom i stotinama tona kamenja i zemlje nestale cijele obitelji.

Uništene su cestovne i željezničke veze i potpuno je blokiran promet od Mostara prema Jablanici, u pojedinim područjima nema struje, a otežane su i telekomunikacijske veze.

Razmjeri stradanja stanovništva i materijalna šteta, kako se ocjenjuje, premašit će razmjere poplave iz 2014. godine koje su pogodile BiH. Nakon prvobitnog šoka, redaju se pitanja o tome je li se moglo učiniti više na prevenciji i ublažavanju ove najveće poslijeratne katastrofe u BiH.

Selo Donja Jablanica najteže pogođeno

Horor koji u noći s 3. na 4. listopada proživljavali mještani Kiseljaka, Fojnice, Konjica, Jablanice, a posebno Donje Jablanice koja je najteže pogođena, teško je i zamisliti. Podivljala snaga vodene bujice nakon obilnih kiša uništavala je sve pred sobom. Pružao se prizor kako divlja bujica tutnji noseći tone zemlje i kamenja prema obiteljskim kućama zatrpavajući ih i doslovno pretvarajući u posljednja počivališta.

"Kuća se napravi i popravi, ali životi se ne mogu nadoknaditi", potresena je mještanka Jablanice, dajući izjavu za sarajevsku novinarsku ekipu, dok istodobno pristižu izvješća o stradalima i nevjerojatne priče preživjelih od vodene bujice i uništenim kućama.

"Ovako nešto nikada nisam vidio", kazao je jedan od pripadnika službe spašavanja pripremajući se na intervenciju u pogođenu Donju Jablanicu.

Zbog prometne odsječenosti i policijske zabrane, izuzev pripadnika gorskih službi i civilne zaštite te teške mehanizacije, iz smjera Mostara ne može se do pogođenog područja. Teško je ocijeniti kada će ceste i željeznica biti sanirane i ponovno omogućen promet. Aktualno se promet usmjerava na alternativne pravce Sarajevo-Novi Travnik-Rostovo-Bugojno-Kupres-Tomislavgrad-Posušje-Mostar ili Sarajevo-Foča-Tjentište-Gacko-Mostar.

Onemogućen je i željeznički promet – na jednoj dionici željezničke tračnice su doslovno ostale lebdjeti u zraku nakon što je vodena bujica odnijela tlo ispod njih.

U Federaciji BiH proglašeno je stanje prirodne nepogode, susjedne zemlje poput Hrvatske i Srbije nude pomoć, a predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto pozvala je zemlje EU-a i regije da pruže žurnu pomoć BiH. Na prikupljanje pomoći apeliraju i mnoge druge humanitarne organizacije i udruge, bolnice pozivaju na darivanje krvi... A sve je glasnije i pitanje: je li se moglo nepogodu dočekati spremnije, a katastrofu ublažiti?

„Kasno je pričati o preventivi“

Agencija za vodno područje Jadranskog mora sa sjedištem u Mostaru je 2. listopada objavila upozorenje o prognozi izvanrednog hidrološkog stanja zbog očekivanih obilnih padalina. Obavijest o prognozi mogućih povećanja vodostaja te pojavi mogućih bujičnih tokova obuhvaćala je općine i gradove: Konjic, Jablanica, Mostar, Čapljina, Grude, Ljubuški, Široki Brijeg. Slično upozorenje upućeno je i iz Agencije za vodno područje rijeke Save.

Na pitanje je li se ovo upozorenje uzelo u obzir pokušao je odgovoriti Zamjenik premijera FBiH Vojin Mijatović na jučerašnjoj, izvanrednoj konferenciji za medije.

"Ispitat ćemo sve okolnosti i eventualnu odgovornost bilo koga tko je trebao alarmirati institucije. Mislim da je danas ključno pitanje da ne lešinarimo nad bilo kim, već pokušamo spasiti što više života. A onda ćemo vrlo jasno utvrditi čija je odgovornost bila za prevenciju ili ne", rekao je Mijatović.

Nešto konkretniji odgovor dao je Aldin Brašnjić iz Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) koji je potvrdio da je odmah kontaktirao načelnika Jablanice zbog preventivnih mjera. "Civilne zaštite naših općina poprilično su siromašne za rad nekih preventivnih mjera, naročito kada je nepogoda već u tijeku. Preventiva je nešto što se radi tijekom lijepog vremena, a ne kada se već moraju raditi hitne mjere spašavanja, o prevenciji je tada kasno pričati", rekao je Brašnjić. Ujedno je uputio kritike bivšoj vlasti za katastrofu s kojom se suočila sadašnja. "Zakazao je sustav prethodnih godina i službe koje konstantno trebaju čistiti korita rijeka i prohodnost prometnica. Toga se uvijek sjetimo kada dođemo u ovakvo stanje", smatra šef FUCZ-a.

Strašan udar vodene bujice i stotina tona kamenja

Među mnogim političarima i dužnosnicima koji su iz Sarajeva i Mostara jučer obišli Donju Jablanicu bio je i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković. On je, u izjavi za medije, kazao kako mu je to jedna od najtežih slika koje je ikada u životu vidio. Ali, on javno spominje ono o čemu se već uvelike "šuška".

"Stotine tone kamenja iz obližnjeg kamenoloma napravile su strašan udar na cijelo naselje. Dio naselja je uništen kamenim odronom, a drugi vodenom bujicom, jer je kamenolom napravio neku vrstu brane i okrenuo vodu u dolinu u kojoj je bilo 20-ak kuća te poplavio ih 13 metara dubokom vodom", opisao je Konaković svoje viđenje stanja u pogođenoj Donjoj Jablanici.

Kaže kako ne želi politizirati, posebno u predizborno vrijeme, ali da se treba ispitati je li katastrofa posljedica nevjerojatne snage prirode ili postoje i drugi utjecaji.

Ovo otvara mnoga očigledna pitanja: nekontroliranu sječu šuma i eroziju tla, izgradnju gospodarskih i privatnih objekata na područjima podložnim klizištima i bujicama, malih hidroelektrana na rijekama, itd. Od koga tražiti odgovore i uvažava li se riječ stručnjaka?

O katastrofi pričamo tek kad se ona dogodi

Dr. Edin Hrelja s Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu vrlo jasno kaže: "Vlasti definitivno imaju odgovornost kad su u pitanju poplave iz razloga što ne poduzimaju nikakve aktivnosti u tom tzv. međupoplavnom periodu". Smatra kako bi se više trebali uključiti stručnjaci koji se bave tom problematikom kako bi dali smjernice za prevenciju i izdvajanje zone koje potencijalno mogu biti zahvaćene poplavama.

"Kao i uvijek kada se dogode katastrofe, tek tada o tome počnemo pričati. Kao i za vrijeme poplava 2014., a slično je i sa zagađenjem zraka, nedostatkom vode, klimatskim promjenama,... Nažalost, struka se vrlo često ne uvažava, grade se objekti tamo gdje se ne trebaju graditi", komentirao je profesor Hrelja za BHRT1.

I novinar i analitičar Faruk Kajtaz slično razmišlja, ali uz osvrt na 'promjenu prioriteta' vladajućih. "Ovo nam se događa iz dva razloga: prirodne pojave i činjenice da naša zemlja nije spremna za ovakvu vrstu katastrofa. Nisu spremne ni neke puno bogatije i organiziranije države, a kod nas je to zaista na jednoj razini koja jednostavno zabrinjava", komentira on za DW.

Pritom se Kajtaz osvrće na sve prisutnije posljedice klimatskih promjena na koje upozoravaju znanstvenici, a koje će u budućnosti biti sve češće, na što se mnoge zemlje pripremaju. "Naivno vjerujemo da je uvijek bolje utrošiti novac na druge proračunske stavke, obično pred izbore, nego ulagati u zaštitu. Možemo li očekivati od naše države, koja je i sama toliko komplicirana i troši više na vlastiti 'hardver' nego bilo koja europska država po glavi stanovnika, da iznese ozbiljne planove prevencije i podigne razinu spremnosti za ono što ju očekuje? Možda je ovo signal i da se vlasti konačno izvuku iz nacionalnih priča i usmjere prema onom što je zaista potrebno građanima BiH", zaključuje Kajtaz.