Potpuni kolaps obrazovanja, a samim time i države

18 Stu 2024


Potpuni kolaps obrazovanja, a samim time i države
Hoćemo li ikada dočekati međunarodno istraživanje u kojem će bh. učenici biti barem prosječni?

Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Ovih dana, ali uostalom kao i svake godine svjedočimo prosvjedima ili drugim vidovima nezadovoljstva prosvjetnih radnika u Bosni i Hercegovini. Nezadovoljni su prvenstveno svojim plaćama, ali i uvjetima rada. 

Naravno, dijelom su i u pravu jer danas je jako teško biti nastavnik ili profesor u ovoj farsi od države, u kojoj su šanse za uspjeh u društveno-političkom životu obrnuto proporcionalne znaju – što ste nepismeniji, neodgojeniji i beskrupulozniji rapidno vam rastu šanse za uspjeh. Uz to, pritisak roditelja koji nemalo puta prelazi sve granice dobrog ukusa nikada nije bio veći – kako na nastavnike i profesore, tako i na djecu. 

Međutim, s druge strane, kako netko čiji su učenici ili studenti po svim mogućim međunarodnim istraživanjima debelo ispod europskog prosjeka uopće može tražiti bilo što? Kako je moguće da su nam škole i fakulteti prepuni 'partijskih uhljeba' upitnog znanja i obrazovanja, a onda nam upravo ti uništavaju budućnost djece, ali se ne libe žaliti i tražiti veće plaće? 

U farsi je i to moguće. 

ICILS 2023

A koliko smo propali kao društvo i država vidjelo se i ovog tjedna. Naime, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH objavila je rezultate sudjelovanja naše države u velikom međunarodnom istraživanju ICILS 2023 (International Computer and Information Literacy Study). To čak niti u medijima nije adekvatno popraćeno, javnost to ne zanima, a politiku još manje. Jer našim nježnim ušima ne paše istina, nego laž. Laž ispunjava očekivanja, dok je istina nemalo puta gorka. 

Naročito u BiH. A kako je tome tako svjedoči kako Republika Srpska nije uopće sudjelovala u istraživanju, ali i niti Županije Zapadnohercegovačka koja je, nakon uspješno provedenog probnog istraživanja, istupila u fazi provedbe glavnog istraživanja. Upravo u tim područjima računaju na to da je bolje istinu što dublje gurnuti pod tepih i širiti populizam i lažni optimizam. 

A rezultati istraživanja su katastrofalni - učenici iz škola obuhvaćenih istraživanjem osvojili su 440 bodova, što je ispod ICILS prosjeka! Pojašnjenja radi, ICILS je međunarodno istraživanje koje procjenjuje računalnu i informacijsku pismenost učenika osmih razreda osnovnog obrazovanja, s ciljem pružanja uvida u način pripreme učenika obrazovnih sustava različitih zemalja za izazove digitalnog svijeta i tržišta rada. 

Rezultati ICILS istraživanja za BiH pokazuju - kako učenici BiH posjeduju samo osnovne CIL vještine, s niskim postignućima, ispod ICILS 2023 prosjeka; kako usprkos velikoj uporabi IKT uređaja, nisu razvili potrebne vještine za efikasno korištenje digitalnih informacija, bilo kao korisnici ili kako njihovi potrošači; kako ne posjeduju dovoljno vještina potrebnih za samostalno korištenje digitalnih informacija i donošenje procjena o njihovoj vjerodostojnosti, relevantnosti i korisnosti; kako nastava u online režimu, za vrijeme pandemije COVID-19, kada je evidentno pojačana uporaba IKT uređaja, nije značajno doprinijela računalnim kompetencijama učenika itd. 

PISA i TIMSS

Naravno, ono nije prvo istraživanje koje je pokazalo gdje se nalazimo. Podsjetimo, BiH je 2018. po prvi put sudjelovala u PISA testiranju (Program za međunarodnu procjenu postignuća učenika) kada su se učenici iz BiH pridružili više od pola milijuna petnaestogodišnjaka iz 79 zemalja koje su sudjelovale u PISA 2018 testu. BiH se od 79. zemalja koliko ih je sudjelovalo našla na 62. mjestu. 

Djeca u BiH su za sve tri oblasti u prosjeku tri godine školovanja iza njihovih vršnjaka u zemljama OECD-a. Konkretnije, svaki drugi učenik u BiH je funkcionalno nepismen, a najlošija postignuća imamo iz prirodnih znanosti.

I umjesto da ovo bude alarm za uzbunu, smjene, 'češljanje' kadrova i čišćenje onim kojima tu nije mjesto, 'bolesnik BiH' je uradila ono što jedino zna – zabranila PISA testiranja. Protivljenjem iz RS-a sve je zaustavljeno pa i dalje možemo lagati sami sebe da su naša djeca wunderkindovi, najveći talenti za sport isl. 

A kako je to, nažalost, daleko od istine potvrdilo je i TIMSS istraživanje. Istraživanje TIMSS prati trendove u znanju matematike i prirodnih znanosti i pruža podatke o učeničkim postignućima iz spomenutih oblasti i elementima koji na njih utječu. A učenici 4. razreda osnovnih škola iz BiH su ostvarili ispodprosječne rezultate. Na testu iz matematike ostvarili 452 boda, a na testu iz prirodnih nauka 459 bodova, što je značajno statističko odstupanje u odnosu na TIMSS prosjek koji iznosi 500 bodova. Konkretnije, svaki četvrti desetogodišnjak u našoj zemlji ne dostiže minimalnu razinu postignuća iz matematike.

I opet nikome ništa. 

Ukrali djeci budućnost

Škole i fakulteti su nam od tada još 'nakrcaniji' politički podobnim kadrovima koji su iz mjeseca u mjesec nečim nezadovoljni. Roditelji na njih vrše neviđene pritiske zbog ocjena koje u najvećoj mjeri niti izbliza nisu odraz njihovog znanja. A onda dobivao 'izgubljenu generaciju' koja u digitalnom svijetu četvrtke industrijske revolucije ne može nikome biti konkurenta. 

A i kako bi mogla. Politika nam nije odmakla od Otomana, Austro-Ugarske, Prvog i Drugog svjetskog rata, obrazovanje nam radi po zastarjelim obrazovnim programima prilagođenim za drugu industrijsku revoluciju (a i to je upitno), o kadrovima svo već sve napisali. Na ovaj način već smo ukrali budućnost bh. djeci. A to je ono najporaznije u moru poraznih činjenica u farsi zvanoj Bosna i Hercegovina. 

Politika


Jasna Rebac tvrdi: Morali smo biti izuzeti od odluke Vlade

Predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić, gostujući na Face televiziji, govorio je o...

7 h 44 min

Šarović: Potez bez povratka

Gostujući na Face TV, bivši čelnik SDS-a Mirko Šarović očekivano je kritizirao posl...

8 h 22 min

MILORAD DODIK

DODIK NAKON ŠTO JE PROTJERAO NJEMAČKU MINISTRICU IZ RS: 'Otišla je, ne mogu vjerovati da je toliko naivna poslije svega'

Njemačka ministrica za pitanja Europe i klime Anna Lührmann proglašena je personom non grata u Re...

05 Tra 2025

Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće zbog poboljšanja vašeg iskustva korištenja stranice. Od ovih kolačića, oni karakterizirani kao nužni se spremaju u vaš Internet preglednik pošto su ključni za korištenje osnovnih funkcionalnosti stranice. Koristimo i kolačiće trećih strana koji nam pomažu kod analize i razumijevanja načina na koji koristite naše stranice. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem Internet pregledniku samo s vašom dozvolom. Također, imate mogućnost onemogućavanja korištenja ovih kolačića. Onemogućavanje ovih kolačića može utjecati na iskustvo korištenja naših stranica.

Uvijek omogućeno

Nužni kolačići su potrebni kako bi stranica mogla normalno funkcionirati. Ovi anonimni kolačići osiguravaju osnovnu funkcionalnost i sigurnosne značajke stranice.

Funkcionalni kolačići pomažu u korištenju određenih funkcija stranice kao što su dijeljenje sadržaja stranica na društvenim mrežama, prikupljanje povratnih informacija i ostalih funkcija trećih strana.

Kolačići performansi se koriste za razumijevanje i analizu indeksa performansi stranice što pomaže kod pružanja boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.

Analitički kolačići se koriste kako bi razumjeli interakciju posjetitelja sa stranicama. Ovi kolačići pružaju informacije za mjerenje broja posjetitelja, izvora prometa stranice

Ostali nekategorizirani kolačići su kolačići koji se trenutno analiziraju i još im nije dodijeljena kategorija.

Marketinški kolačići se koriste kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje web stranica i prikupljaju informacije kako bi pružili prilagođene oglase.