Narodna skupština Republike Srpske izabrala je novu entitetsku vladu, na čelu s premijerom Savom Minićem. Kao i mnoge druge odluke vrha RS-a i ova je sporna, analizira Deutsche Welle.

Nova vlada Republike Srpske izabrana je kasno u noći 2. rujna, a novi stari ministri položili su svečanu prisegu. Četiri su nova imena u vladi: Zoran Stevanović, dosadašnji zastupnik SNSD-a koji preuzima Ministarstvo prometa i veza, zatim sudska tumačica za talijanski jezik Anđelka Kuzmić, koja će voditi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Goran Selak, u čijem se životopisu, između ostalog, navodi da je dobitnik „Srednjovjekovnog mača" od predsjednika Srbije, preuzeo je Ministarstvo pravosuđa, dok će magistar ekonomije Borivoje Golubović, koji je u životopisu naveo da je radio u tvornici cijevi u Derventi kao šef službe nabave, voditi prosvjetu i kulturu. Novi premijer uvjeren je da je stvorio dobar tim.

„Zahvalan sam predsjedniku Miloradu Dodiku na prijedlogu i narodnim zastupnicima na ukazanom povjerenju. U narednoj godini dat ću sve od sebe da Srpska nastavi putem uspjeha, da bude mjesto po mjeri svakog građanina – da naši ljudi u slobodi i svojoj domovini žive, rade i stvaraju", rekao je mandatar Savo Minić nakon izbora nove vlade.

Sporan potpis

Ostalih 12 ministara ostaje u vladi, osim nekoliko rotacija koje su provedene. Tako će Siniša Karan, dosadašnji ministar unutarnjih poslova RS-a, sjesti u fotelju Željka Budimira, koji iz sektora visokog obrazovanja i znanstveno-tehnološkog razvoja prelazi na mjesto ministra policije.

Oporba je sudjelovala u raspravi, ali je napustila sjednicu prije glasanja jer ne želi biti dio „predstave za javnost i mogućeg produbljivanja institucionalne krize“.

„Odlučili smo ne sudjelovati u ovoj avanturi SNSD-a koji nema nikakvu grižnju savjesti. On nastavlja urušavati institucije Republike Srpske jer se odluke koje se donose u ovoj Narodnoj skupštini ne provode i sve je podređeno jednom čovjeku“, kaže Ognjen Bodiroga, šef Kluba zastupnika SDS-a.

Za oporbu je sporan potpis na dokumentu s prijedlogom mandatara, jer smatraju da Milorad Dodik, kojem je CIK oduzeo predsjednički mandat, nema tu mogućnost prema Ustavu.

„Gospodin (predsjednik Narodne skupštine Nenad, op. a.) Stevandić predočio nam je dokument na kojem je vidljivo i jasno da je mandat Savi Miniću dao Milorad Dodik i da je taj dokument potpisan 23. kolovoza. To je pet dana nakon što je odluka CIK-a o oduzimanju mandata postala pravomoćna“, kaže Igor Crnadak, šef Kluba PDP-a u Narodnoj skupštini.

Zaključci pred Ustavnim sudom

Vladajuća koalicija smatra da predsjedniku RS-a mandat u izvanrednim okolnostima može prestati ostavkom ili opozivom, a da je sadašnje stanje, odnosno tumačenje, posljedica nametnutih odluka visokog predstavnika.

„Usvojili smo zaključke u kojima navodimo da ne priznajemo presude suda ni odluke Christiana Schmidta, ni Središnjeg izbornog povjerenstva, jer je to neustavno i nezakonito“, kaže Srđan Mazalica, šef Kluba zastupnika SNSD-a.

Paralelno s održavanjem sjednice na kojoj se birala vlada, skupina zastupnika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine podnijela je apelaciju Ustavnom sudu BiH upravo zbog tih zaključaka.

„Kao podnositelji zahtjeva smatramo da se navedenim zaključcima izravno krše odredbe Ustava Bosne i Hercegovine. U zahtjevu smo posebno istaknuli da su odluke Ustavnog suda i Središnjeg izbornog povjerenstva BiH konačne i obvezujuće te da njihovo odbacivanje predstavlja izravno kršenje Ustava BiH“, navodi se u zajedničkoj izjavi četrnaest zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine iz Kluba zastupnika SDP-a BiH, Naroda i pravde, Naše stranke i Mješovitog kluba.

Imenovanje mandatara

Dio pravnika smatra da je odluka o prestanku mandata Miloradu Dodiku stupila na snagu danom objave drugostupanjske presude Suda BiH, a ne danom uručenja odluke o žalbi iz Središnjeg izbornog povjerenstva. U tom pravnom kaosu dio političke javnosti očekivao je da ovlasti predsjednika budu prenesene na jednoga od potpredsjednika, a mediji su nagađali da će to biti Davor Pranjić, potpredsjednik iz reda hrvatskog naroda.

„Međutim, vi ste nas obavijestili da on to nije učinio“, kaže Zaga Grahovac s Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića. Ipak, činjenica je da ni zastupnici ni javnost nisu dobili službeni dokument s potpisom Milorada Dodika, već je on dan na uvid ranije na sjednici kolegija.

S obzirom na ove okolnosti, Grahovac je uvjerena da će ti potezi dovesti do nove institucionalne krize.

„Propisi koje ova vlada donese neće imati pravnu snagu, ministri bi mogli odgovarati za uzurpaciju vlasti, pa se postavlja pitanje zašto se ide u sve ovo. Zaključak je da ništa nije slučajno, nego se ovim postupkom podiže ulog i otvara jedno novo poglavlje obračuna s institucijama, državom, međunarodnom zajednicom, a u tom obračunu na kocku se stavlja vlastiti narod“, upozorava Grahovac.

Vijeće naroda „lomi“ igru

Vlada sada ide u daljnju proceduru, odnosno prvo u Vijeće naroda, gdje se očekuje da Klub Bošnjaka pokrene pitanje vitalnog nacionalnog interesa, nakon čega će se vlada naći pred Ustavnim sudom RS-a. Ako se to ne dogodi, odluka o imenovanju stupit će na snagu, a već su najavljene apelacije Ustavnom sudu BiH, koji bi, ako se utvrdi da je Dodik zaista potpisnik, mogao srušiti cijelu vladu. Zbog toga zastupnici bošnjačke nacionalnosti već traže angažiranje pravosudnih institucija.

„Je li sve bilo po proceduri? Moje je uvjerenje da nije. Ovo će završiti pred institucijama, kako bi se vidjelo je li bilo u skladu s Ustavom i zakonom. Tužiteljstvo treba utvrditi je li bilo lažnog predstavljanja ili zloupotrebe institucija“, zaključuje Ramiz Salkić, zastupnik SDA u Narodnoj skupštini Republike Srpske.