Podaci ukazuju na usporavanje ekonomije Bosne i Hercegovine početkom godine – industrijska proizvodnja nastavila je pad, dok je promet u maloprodaji također opao, navedeno je u najnovijem Izvješću Europske komisije o stanju ekonomija zemalja u procesu proširenja.

Kako ističu, Središnja banka BiH revidirala je prema dolje svoju projekcija rasta gospodarstva za 2025. godinu na 2,4 posto, ponajprije zbog očekivanog slabljenja vanjske potražnje. Istodobno, prognoza inflacije povećana je na 3,5 posto za 2025. godinu, prvenstveno zbog domaćih pritisaka na cijene uzrokovanih snažnim rastom plaća, prenose Nezavisne.

Iz ovoga se može zaključiti kako Europska komisija neizravno kritizira odluku o povećanju plaća, na što su brojni ekonomski stručnjaci već upozoravali, ističući da ta mjera nije utemeljena na realnim ekonomskim pokazateljima.

"U četvrtom tromjesečju 2024. godine sezonski prilagođen kvartalni rast realnog bruto domaćeg proizvoda ostao je nešto ispod jedan posto, dok je na godišnjoj razini iznosio 2,5 posto, nakon rasta od 2,6 posto u prethodna tri mjeseca. glavni pokretači rasta na strani proizvodnje bili su trgovina, promet i turizam, dok je industrijski sektor, koji čini oko 20 posto ukupne bruto dodane vrijednosti, zabilježio pad deseti uzastopni kvartal", navodi se u izvješću.

Planovi rasta i fiskalne konsolidacije
U izvješću se podsjeća da su vlasti BiH 18. ožujka predale Europskoj komisiji svoj Program ekonomskih reformi za razdoblje 2025.–2027., kojim se predviđa ubrzanje rasta realnog BDP-a s 2,5 posto u 2025. na 3,3 posto u 2027. godini, zahvaljujući očekivanom jačanju domaće potražnje.

"ERP cilja na fiskalnu konsolidaciju temeljenu na prihodima, kojom bi se proračunski deficit od 1,3 posto BDP-a u 2025. godini preokrenuo u suficit od 0,7 posto u 2027. Također, predviđa se nastavak smanjenja javnog duga s 24,5 posto BDP-a u 2024. na 22,8 posto u 2027.", istaknuto je.

Na strani potrošnje, glavni pokretač rasta u četvrtom tromjesečju bila je domaća potražnja. Bruto formiranje kapitala povećano je za 7,3 posto na godišnjoj razini, dok je privatna potrošnja porasla za 1,9 posto. Izvoz je zabilježio rast od 1,7 posto nakon šest uzastopnih tromjesečja pada, dok je snažna domaća potražnja rezultirala rastom uvoza od 3,5 posto.

Na tržištu rada zaposlenost je u prosjeku bila 0,6 posto veća na godišnjoj razini u četvrtom tromjesečju, dok je broj nezaposlenih smanjen za 22.800 osoba. Godišnja stopa nezaposlenosti prema Anketi o radnoj snazi smanjena je s 13,2 posto u 2023. na 11,7 posto u 2024. godini.

Rast nominalnih plaća ostao je snažan, s povećanjem od 9,8 posto u četvrtom kvartalu 2024., dok su u prva dva mjeseca 2025. godine plaće porasle za 13,9 i 13 posto u odnosu na prethodnu godinu. glavni pokretači rasta plaća bile su visoke plaće u javnom sektoru i manjak radne snage u određenim industrijama.