Zbornik radova"Vrhbosanska mjesna Crkva i njezin kardinal", izdan u povodu 75 godina života, 50. obljetnice svećeništva, 30. biskupske službe i četvrt stoljeća kardinalske časti Vinka Puljića, predstavljen je u srijedu navečer u Svećeničkom domu u Sarajevu.

O zborniku u izdanju Vrhbosanske nadbiskupije i sarajevskog Katoličkog bogoslovnog fakulteta kojega su uredili Slađan Ćosić, Pavo Jurišić, Mladen Kalfić i Darko Tomašević, i u kojemu su sudjelovala 24 autora čiji su radovi podijeljeni na pet tematskih cjelina, govorili su zadarski nadbiskup i predsjednik HBK-a mons. dr. Želimir Puljić, biskup u miru mons. dr. Ratko Perić i provincijal Hrvatske dominikanske provincije i pročelnik Katedre crkvene povijesti KBF-a Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. fr. Slavko Slišković.

U uvodnim riječima, mons. Puljić kazao je kako dok se listaju stranice kardinalova život od djetinjstva do biskupstva, s mnoštvom citata, pisama, nagovora, propovijedi i razgovora koji su vođeni u izazovno vrijeme rađanja demokracije, kao i u vrijeme ratne eksplozije, čitatelj osjeti duša pastira i čuvara, navodi se u priopćenju.

Provincijal Slišković podsjetio je na kinesku izreku koja kaže: "Dabogda živio u zanimljivim vremenima", koja se, kako je kazao, obično koristi ironično jer su u povijesnoj perspektivi "zanimljiva vremena" redovito obilježena nemirima i sukobima, dok je mir i blagostanje obilježje "nezanimljivih vremena". Podsjetio je da je kardinal Vinko rođen 8. rujna 1945.

"Sam kardinal, a i mnogi drugi, mislili su i nadali se kako se radi o poslijeratnoj generaciji. Nažalost, čini se da na prostoru Bosne i Hercegovine nema poslijeratnih, nego samo međuratnih generacija. Mnogi su tijekom života doživjeli i više ratnih sukoba u kojima zaraćene strane iste događaje nazivaju različitim imenima, drugačije interpretiraju, a po potrebi su i najveći pobjednici i najveće žrtve istih. Usto, ni jedan od ovih sukoba nije bio ruptura u povijesti, nego događaj koji je imao svoje uzroke i posljedice", kazao je provincijal Slišković.

Posljednji predstavljač bio je biskup Ratko Perić koji je ponajviše govorio o pastoralnom radu, referirajući se na tekst Ive Tomaševića "Kardinalova pastoralna djelovanja od 1992. do 1996."

Biskup Perić prisjetio se i kardinalovog oštrog osvrta na Daytonski sporazum i čestitke za Božić 1995. godine u kojoj je, zajedno s biskupom Perom Sudarom, vjernicima poručio:

"Kako ne zaplakati sa stotinama tisuća naših vjernika i drugih nedužnih ljudi koji mir plaćaju gubitkom doma, rodnog kraja i domovine? Nama je uskraćeno pravo ostati svoji na svome i kao vjernici uzdizati Bogu molitve sa oltara u crkvama koje smo podizali s toliko ljubavi i odricanja u vremenima stalnog hrvanja između života i umiranja. Tako nas vihor ratnoga zla i težina njegova tereta najviše pogađa upravo na kraju rata, jer potkopava sva naša stradanja i stremljenja da ćemo se ipak vratiti tamo odakle smo nepravdom protjerani".