Piše: Dragan Bradvica

Kako smo u ušli u ekonomski jako izazovnu godinu bilo je jasno već i ranije. Nažalost, niti posljednjih dana ne dolaze ništa optimističnije vijesti.

Naime, Svjetska banka u prvom ovogodišnjem presjeku stanja upozorava da će se svjetska ekonomija usporiti, te će se dogoditi značajan pad u odnosu na projekcije iz 2022.

Prema procjeni rast će u ovoj godini iznositi tek 1,7 posto što će biti treći najslabiji rezultat u posljednja tri desetljeća, ali i za 1,3 posto ispod ranije projekcije rasta, a što je uzrokovano faktorima poput visoke inflacije, otežanim financijskim okolnostima, ruskom invazijom na Ukrajinu.

-  Sjedinjene Američke Države, Eurozona i Kina prolaze kroz period naglašene slabosti, a rezultirajući prelijevanja pogoršavaju druge prepreke s kojima se suočavaju tržišta u razvoju i ekonomije u razvoju (EMDE). Kombinacija sporog rasta, pooštravanjafinancijskihuvjeta i velikih zaduženja vjerojatno će oslabiti investicije i pokrenuti korporativna neispunjenja obaveza, stoji u izvješću.

Kuda ide svjetska ekonomija?

Dalji negativni šokovi kao što su viša inflacija, još stroža politika, financijski stres, dublja slabost velikih ekonomija ili rastuće geopolitičke tenzije mogli bi gurnuti globalnu ekonomiju u recesiju.

Zbog toga su u bliskoj budućnosti, potrebni su žurni globalni napori da se ublaže rizici globalne recesije i duga u EMDE-ima. S obzirom na ograničen prostor za politiku, od ključne je važnosti da nacionalni kreatori politike osiguraju da svaka financijska podrška bude usmjerena na ranjive grupe, da inflatorna očekivanja ostanu dobro usidrena i da financijski sustavi i dalje budu otporni.

- Politike su također potrebne kako bi se podržalo veliko povećanje ulaganja u EMDE, što može pomoći da se preokrene usporavanje dugoročnog rasta pogoršano preklapajućim šokovima pandemije, invazijom Ukrajine i brzim pooštravanjem globalne monetarne politike. Ovo će zahtijevati novo financiranje od međunarodne zajednice i prenamjenu postojeće potrošnje, kao što su neefikasne subvencije za poljoprivredu i gorivo, naglašeno je.

BiH i regija

Kada je u pitanju zapadni Balkan, iz Svjetske banke poručuju da se u ovoj godini očekuje pad rasta i da će iznositi 2,5 posto, a zemlje koje se posebno ističu kao mogući izvori zabrinutosti su Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.

- Na zapadnom Balkanu predviđa se da će se rast usporiti na skromnih 2,5 posto u 2023., budući da reforme pristupanja EU i ulaganja ublažavaju negativne efekte visokih cijena energije i hrane, poremećaja u trgovini i tijekovima investicija i prelijevanja uzrokovanih usporavanjem eura području. Međutim, postoji značajna politička neizvjesnost, uz rizik da parlamentarni ćorsokak dovedu do kašnjenja u implementaciji reformi i na taj način onemoguće efikasnu apsorpciju povezanih sredstava (BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija), zaključak je po pitanju ove regije.

Naša zemlja bi ove godine trebala imati rast od 2,5 posto, a iduće godine tri posto. Nadalje, Albaniji bi ove godine mogla imati rast od 2,2 posto, dok će iduće godine biti 3,4 posto, Hrvatska ove godine rast 0,8 posto, iduće godine 3,1 posto, Kosovo ove godine 3,7 posto, a u idućoj se rast predviđa na 4,2 posto, Crna Gora ove godine 3,4 posto, iduće godine 3,1 posto, Sjeverna Makedonija ove godine 2,4 posto, u idućoj od 2,7 posto te Srbija ove godine 2,3 posto i tri posto u idućoj godini.