Federalni ministar trgovine Amir Hasičević (Naša stranka), jedan od glavnih protagonista priče o neradnoj nedjelji u trgovinama, ponovo se pohvalio statistikom koja je točna ali nije istinita, piše Odgovor.

Promet u maloprodaji raste, ali uglavnom na benzinskim postajma – kojima je upravo Hasičević dopustio da rade nedjeljom bez ikakvih ograničenja. Federalno ministarstvo trgovine, naime, priopćilo je da promet u maloprodaji 'kontinuirano raste' i da je u prvih šest mjeseci ove godine veći za 725 milijuna maraka nego u istom razdoblju prošle godine. Iz toga ministarstvo izvodi zaključak da su tvrdnje o padu prometa zbog neradne nedjelje 'neutemeljene na činjenicama'.

Rast marketa je ispod prosjeka 

Prvi problem je što ministarstvo govori o vrijednosti prometa, a ne o količini kupljenog. Rast od 725 milijuna maraka je nominalan rast, što znači da uključuje i rast cijena. Koliko cijene napuhavaju sliku, vidi se iz podataka Federalnog zavoda za statistiku.

U travnju je promet od trgovine na malo nominalno veći za 10,6 posto u odnosu na april prošle godine. Ali, rast usklađen s poskupljenjima iznosi otprilike pola od toga, 5,7 posto. Drugi problem je struktura rasta – dakle gdje se više troši? Ministarstvo brani zabranu rada nedjeljom ukupnim prometom djelatnosti trgovine na malo, a taj zbir najviše vuče sektor koji je od zabrane izuzet, benzinske postaje.

Promet motornim gorivima i mazivima u prva četiri mjeseca veći je za 14,7 posto, a u samom travnju za 30 posto u odnosu na isti mjesec lani. Pošto goriva nose gotovo četvrtinu ukupne maloprodaje, upravo sektor koji nedjeljom radi diže prosjek kojim se dokazuje da neradna nedjelja nema posljedica. S druge strane, supermarketi i marketi, kao najveća pojedinačna oblast, s trećinom ukupnog prometa, rastu za 6,2 posto nominalno, osjetno ispod prosjeka.

Imajući u vidu rast cijena hrane, to znači da građani količinski kupuju otprilike jednako kao lani.

Nije rast, nego odraz nakon pada 

A 'lani' je upravo treći i najvažniji problem. Ovogodišnji rast mjeri se prema 2025, a to je godina u kojoj je promet hrane padao. U prvih deset mjeseci 2025. supermarketi su prodali za 3,1 posto manje nego godinu ranije, a mesnice i pekare za 7,8 posto manje. I to usprkos poskupljenjima.

Kada se raste s tako niske osnovice, rast nije dokaz oporavka nego odraz ranijeg pada. To, paradoksalno, najbolje pokazuje usporedbe kojim se ministarstvo hvali. Promet u prvih šest mjeseci 2026. veći je za 13 posto nego u istom razdoblju 2024, posljednje godine kada je nedjelja bila radna. Ali u te dvije godine porasle su i cijene, kumulativno za oko osam posto: godišnja inflacija u FBiH kretala se oko tri posto u prvoj polovini 2025, a u prvoj polovini 2026. ubrzala je na blizu pet posto, u travnju čak 6,6 posto. Kada se nominalnih 13 posto očisti od rasta cijena, ostaje realni rast potrošnje od oko četiri i po posto za dvije godine, nešto preko dva posto godišnje.

I taj skromni realni rast dobrim dijelom nose benzinske postaje, sektor izuzet od zabrane, a ne trgovine na koje se zabrana odnosi, navodi Odgovor. U ekonomiji u kojoj plaće nominalno rastu znatno brže, dvopostotni godišnji rast obima potrošnje nije argument da je 'sve bez posljedica', prije je znak da žitelji kupuju opreznije nego što im primanja dopuštaju. Žitelji, kako kaže ministarstvo, nisu prestali kupovati. Ali jesu li kupovne navike 'prilagodili i preraspodijelili na šest radnih dana', ili kupuju opreznije i manje, na to odgovor ne daje ukupan nominalni promet, nego upravo brojke koje ministarstvo u svom priopćenju nije navelo.