Pčelarstvo mnogi nazivaju hobijem, iako se iskusni pčelari slažu kako je to ozbiljan posao koji zahtijeva određene vještine i znanje. Upravo je znanje potrebno da bi se ova djelatnost održala, osobito tijekom loših godina i manjih prinosa meda.

Sajmovi u inozemstvu

Za opstanak ove sve popularnije poljoprivredne grane već godinama se zalažu i ljubuški pčelari. Okupljeni u Udruzi „Kadulja“ provode brojne aktivnosti, a nekoliko članova aktivno je i u Savezu pčelara „Kadulja“ te u županijskoj udruzi kojoj je odnedavno na čelu agronom Marko Bilić.  

On je za naš list kazao kako u bliskoj budućnosti planiraju sudjelovati na pčelarskim sajmovima u inozemstvu, a za to im je potrebna potpora gradova i općina u Zapadnohercegovačkoj županiji.

„Vjerujem da će se naša želja ostvariti te da ćemo imati priliku predstaviti Hercegovinu u najboljem svjetlu“, rekao je Bilić.

Udruga će se, dodao je, posvetiti pisanju projekata kako bi osigurali sredstva za nabavu pčelarske opreme, ali i potaknuli županijsku i federalnu vlast na povećanje poticaja.

„Protekle godine bile su nepovoljne i uvelike su utjecale na rad pčelara. Neki od njih su pretrpjeli i određene gubitke, stoga smo odlučili zatražiti potporu kako bismo im olakšali daljnji rad“, istaknuo je Bilić.

Pašarine

Potrebno je riješiti i problem koji im je već odavno nametnut, a to je plaćanje pašarina u određenim županijama.

 „Rješenje ovog problema vidimo u izmjeni Pravilnika o pčelarstvu, čemu ćemo posvetiti posebnu pažnju i uspostaviti bolju komunikaciju s lokalnim vlastima“, naveo je naš sugovornik.

Jedna od želja, za koju se nadaju da će biti realizirana, je i održavanje sajma meda u ZHŽ-u, po uzoru na druge županije koje već godinama organiziraju slične manifestacije.

 „Ovakvi sajmovi su i više nego korisni. Prilika je to da promoviramo hercegovački med koji je izuzetno kvalitetan i priznat na tržištu, ali i da uspostavimo suradnju s drugim pčelarima te potaknemo na rad one koji se žele okušati u ovom poslu“, zaključio je Bilić.

Navedimo još i podatak kako Ljubuški ima oko 110 pčelara i oko 11700 košnica, a po broju pčelinjih zajednica zasigurno je jedan od vodećih gradova na ovom području.