Ulazak velikog broja varijabilnih izvora, poput vjetroelektrana i solarnih elektrana, nameće potrebu za novim modelima upravljanja sustavom i pametnim te fleksibilnim rješenjima

Bajramović je podsjetio i da je rijekom rasprave u Neumu od prije tri mjeseca donesen zaključak da se treba raditi na pojednostavljenju procedura za priključenje prosumera, tj. da se osmisli stimulativne mehanizme za prosumere - kućanstva, uključujući grantove, ESCO modele i povoljne kreditne linije kako bi se omogućilo šire sudjelovanje građana u energetskoj tranziciji.

Sarajevo je u utorak bilo domaćin okruglog stola posvećenog povećanju fleksibilnosti elektroenergetskog sustava, kojom je prilikom predsjednik Bosanskohercegovačkog odbora elektroenergetičara (BHK CIGRE) Zijad Bajramović ukazao da se elektroenergetski sektor nalazi u razdoblju ubrzanih promjena, ponajviše zbog širenja proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije, važnu ulogu u čemu imaju prosumerski modeli i skladištenje energije. 

Kako je dodao, ulazak velikog broja varijabilnih izvora, poput vjetroelektrana i solarnih elektrana, nameće potrebu za novim modelima upravljanja sustavom i pametnim te fleksibilnim rješenjima. Nadalje je istaknuo da fleksibilnost znači sposobnost sustava prilagoditi se naglim promjenama u proizvodnji i potrošnji električne energije te u realnom vremenu reagirati na neravnoteže koje nastaju uslijed nedostatka ili viška energije. 

U tom je smislu Bajramović skrenuo pozornost na sve veći značaj tzv. proizvođača–potrošača, tj. prosumera, subjekata koji, a to su najčešće kućanstva, mogu istodobno proizvoditi, trošiti i skladištiti električnu energiju. Upravo ta mogućnost prilagođavanja, naveo je, prosumere čini jednim od ključnih elemenata povećanja fleksibilnosti sustava. Osobit značajnim izdvojio je i razvoj baterijskih sustava uz napomenu da baterije predstavljaju jedan od najefikasnijih načina za podizanje energetske fleksibilnosti sustava jer apsorbiraju energiju u doba velike proizvodnje, a vraćaju ju u mrežu u vrijeme visoke potrošnje ili slabe proizvodnje.

Bajramović je podsjetio i da je rijekom rasprave u Neumu od prije tri mjeseca donesen zaključak da se treba raditi na pojednostavljenju procedura za priključenje prosumera, tj. da se osmisli stimulativne mehanizme za prosumere - kućanstva, uključujući grantove, ESCO modele i povoljne kreditne linije kako bi se omogućilo šire sudjelovanje građana u energetskoj tranziciji.

Minea Skok iz Instituta Hrvoje Požar u Zagrebu predstavila je rezultate obimne studije koja je analizirala isplativost prosumerskih postrojenja u BiH na primjeru JP 'Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosna' (EP HZHB) a koja je, kako je navela, obuhvatila sve kategorije kupaca, što je čini jednom od najrelevantnijih analiza do sada. 

- Pokazalo se da, iako zakon omogućava modele poticanja kroz neto mjerenje i neto obračun, to nije dovoljno da bi se ulaganja u prosumerska postrojenja isplatila u očekivanom roku od oko deset godina, ukazala je Skok te dodala da se isplativost može postići tek uz dodatne financijske podrške, ovisno i o jediničnoj cijeni fotonaponskih sustava. 

- Mislim da je BiH dobro krenula, a prosumerskih postrojenja, za sada, nema mnogo. Vi ste si zadali cilj od 500 MW do 2030 godine, što je velik cilj. On je ostvariv, ali je potrebno provoditi programe i mjere poticanja kako bi se uključilo što veći broj postrojenja. Ima još posla da se to strateški i strukturirano odradi, dodala je Skok. 

Iskustva iz Srbije: Građanima sve privlačniji koncept energetskih zadruga  

I u Srbiji, prema riječima Dunje Grujić iz kompanije Flaner, raste interes za energetskim zajednicama, građani se udružuju i ulažu u obnovljive izvore, dok koncept energetskih zadruga postaje sve privlačniji građanima koji žele zajednički ulagati u solarne i druge elektrane. Iako u Srbiji već postoje dvije energetske zadruge, kazala je Grujić, one još nisu u potpunosti usklađene s europskim modelom energetskih zajednica. Ona je pojasnila i da u toj zemlji zakonski okvir sada prepoznaje dvije nove forme: energetsku zajednicu građana i zajednicu obnovljivih izvora., što su modeli koji omogućavaju građanima udruživati se, zajednički ulagati i proizvoditi električnu energiju iz obnovljivih izvora. 

- To je idealno rješenje za zgrade i urbana naselja. Jedna zgrada ima krov za solarnu elektranu, ali možda nema dovoljno novca. I stanari iz okolnih zgrada mogu se priključiti i zajedno izgraditi postrojenje, pojasnila je Grujić dodajući da se u tim zajednicama mogu udružiti i kućanstva, mala poduzeća, pa čak i općine, sve dok se nalaze u okviru iste lokalne samouprave. Prema njenim riječima, model energetskih zajednica omogućava investitorima, bilo da su građani ili biznisi, relativno brz povrat ulaganja. Procjene pokazuju da se ulaganja u solarnu elektranu isplate u razdoblju od tri do pet godina, ovisno o potrošnji i instaliranom kapacitetu. 

Potom, u narednih 25 godina, koliko iznosi životni vijek elektrane, sudionici ostvaruju direktne uštede na računima za električnu energiju.

O naprednim modelima upravljanja

Ajla Mehinović‑Tanović, rukovoditeljica Sektora JP 'Elektroprivreda BiH' (EPBiH) za tržišnu opskrbu, navela je da je to poduzeće započelo konkretne aktivnosti na razvoju baterijskih postrojenja i integraciji prosumerskog sustava. EPBiH je, dodala je ona, već pokrenula izradu studija koje analiziraju mogućnosti integracije baterijskih sustava u elektroenergetski sustav kako bi se provjerilo opravdanost takvih ulaganja i procijenilo njihov doprinos sigurnosti opskrbe i stabilnosti mreže. 

- Baterijska postrojenja mogu biti podrška proizvodnom portfelju Elektroprivrede te pridonose sigurnijoj opskrbi električnom energijom kroz napredne modele upravljanja, ali i stvaraju potencijal za pružanje sustavih usluga elektroenergetskom sustavu u BiH, navela je Mehinović‑Tanović, te je iznijela podatak da je EPBiH do sada sklopila oko 20 ugovora o opskrbi električnom energijom za kupce sa statusom prosumera a u cilju povećanja sigurnosti opskrbe, boljeg iskorištavanja obnovljivih izvora i dugoročno stabilnijeg elektroenergetskog sustava.