Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Već smo svi navikli kako velebne domaće vlasti kriju sve one podatke koji im ne idu u korist, a frizirajući ostale pokušavaju prikazati kako je Bosna i Hercegovina 'raj na zemlji'. 

Nažalost, BiH ne  da nije 'raj na zemlji' nego je možda i posljednja 'crna rupa' Europe i predmet podsmijeha na Zapadu. Gotovo da i nema područja života u kojem prema relevantnim međunarodnim istraživanjima nismo samo europsko dno.

 Naravno, bh. samoprozvani spasitelji i reformatori takvu situaciju nisu niti sposobni niti željni mijenjati nego su pribjegli drugim metodama – zabranjena su mjerenja onoga što im ne ide u prilog. Tako više nemamo PISA testiranja (nakon što je prvo pokazalo da nam je svako drugo dijele funkcionalno nepismeno), nema niti popisa stanovništva (procjene su kako u BiH ne živi više od 2,2 milijuna ljudi), a nema niti mjerenja visine potrošačke korpe. Taj zadatak na sebe su uzeli iz Saveza samostalnih sindikata BiH i podaci su poražavajući. 

Izuzetno veliki troškovi

Sindikalna potrošačka korpa koju je SSSBiH izračunao za kolovoz iznosi 3.379,30 maraka, što je znatno povećanje u odnosu na srpanj kada je iznosila 2.977,80 maraka. Predsjednik SSSSBiH Selvedin Šatorović izjavio je za Faktor da potrošačka korpa u kolovozu i djelomično u rujnu bude značajnije skuplja nego u ostalim mjesecima tijekom godine.

Razlog, kaže, leži u činjenici da se u tim mjesecima, posebno kolovozu, učenici  spremaju za novu školsku godinu što podrazumijeva nabavku knjiga, pribora, opreme i dodatne odjeće i obuće.

- Iako prilikom izračuna navodimo minimalne troškove, oni su i dalje, nažalost, previsoki za većinu žitelja. Sama potrošačka korpa je već nekoliko godina unazad iz mjeseca u mjesec skuplja zbog kontinuiranog rasta cijena. Taj rast ne prati rast plaća, posebno ne minimalne. Mjera Vlade FBiH o isplati pomoći je malo ublažila tešku financijsku situaciju, posebno za radnike sa minimalnom ili plaćom do tisuću maraka. Problem je bio i ostao u tome što je isplata naknade ostavljena na volju poslodavcima i mnogi nisu poštivali odluku Vlade, iako se u javnosti konstantno žale da ne mogu povećati plaću zbog visokih nameta. Kada im je data mogućnost da bez nameta isplate naknadu radnicima, dosta njih se, nažalost, oglušilo o to, kaže Šatorović.

Prosvjedi 

Podsjetio je da je set fiskalnih zakona još na čekanju, kao i Zakon o minimalnoj plaći koji prati taj set.

- Nema opravdanja za njegovo neusvajanje. Nadamo se da neće biti dodatnog odlaganja. Svjesni ste da je došlo do povećanja cijene električne energije. To automatski znači i povećanje cijena svih ostalih usluga i proizvoda pa je neophodno što prije usvojiti Zakon o minimalnoj plaći u iznosu od tisuću maraka i set fiskalnih zakona i osigurati da radnici budu poštenije plaćeni za svoj rad. Za očekivati je da prosvjedi budu sve češći jer je sve manje dobre volje kod poslodavaca, bez obzira iz kojeg sektora dolaze, da u dobroj vjeri i želji za dogovorom, pregovaraju sa sindikatima i dogovore potpisivanje kolektivnih ugovora, poručio je Šatorović.