Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je Nacrt zakona o kinematografiji i audiovizuelnom stvaralaštvu, što su oblasti koje nisu sistemski uređene. Na državnom nivou ne postoje propisi iz te oblasti.

U Federaciji BiH ta je oblast djelimično uređena prijeratnim Zakonom o filmskoj djelatnosti iz 1990. godine, koji je preuzet, dok od deset županija jedino Županija Sarajevo ima Zakon o filmskoj djelatnosti iz 2001. godine. Republika Srpska je oblast kinematografije uredila zakonom iz 2009. godine.

Osnovni cilj nacrta je da se u Federaciji BiH stvori i osigura pravilno funkcioniranje tržišta audiovizuelnih usluga kroz istovremenu promociju kulture i kulturnih raznolikosti BiH, uz zaštitu i očuvanje kulturne baštine i jezika u službenoj upotrebi u Federaciji BiH, a potom da potakne kreiranje novih radnih mjesta i novih tržišnih vrijednosti.

- Radi se o prijedlogu zakona koji je već u proceduri sedam-osam godina. Nadam se da ovo znači ipak jedan korak naprijed. Znamo da ima još nekoliko stepenica, a to bi značilo veliko uređenje jednog čitavog dijela kulturne scene i omogućavanje zapošljavanja najmanje 100, 200, 300 ljudi zavisno od funkcionisanja samog zakona - kazao je Feni direktor Sarajevo Film Festivala Mirsad Purivatra.

Očekuje da se s ovim nacrtom zakona reguliraju i poticaji tako da bi to, kako ističe, privuklo brojne strane filmske kompanije koje bi mogle snimati svoje projekte u Bosni i Hercegovini.

Upravo u zakonu stoji da uređuje dodjelu financijskih sredstava za podršku kinematografiji i audiovizuelnom stvaralaštvu putem javnog natječaja uz praćenje zakonitosti i namjenskog korištenja dodijeljenih sredstava.

Predlagač zakona poslanik Husein Rošić u Nacrtu zakona je predvidio uspostavljanje centralnog tijela na nivou Federacije BiH, koje bi se zvalo Federalni audiovizuelni centar.

- To je ideja koja je stara nekih osam, devet godina i to je ideja koja se uklapa sa svim onim što se događa širom Europe. Takav sistem imaju i Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Slovenija i europske zemlje tako da mislim da je to najbolji način da bi se time mogla voditi kulturna politika koja bi obezbijedila ne samo stabilnost nego i kvalitet čitave audiovizuelne produkcije - dodao je Purivatra.

Također, i dekan Akademije scenskih umjetnosti i redatelj Pjer Žalica podržava da se na nivou Federacije BiH osnuje jedan filmski centar.

- Ono što bi bilo dobro je da država BIH ima jedan filmski centar koji može imati regionalne strukture. Međutim, to se u našoj sumanutoj državi ubrzo ne može očekivati - kazao je Žalica.

Smatra da je Nacrt zakona odličan prijedlog, koji neće opteretiti privredu i društvo, a da će olakšati filmsku proizvodnju odnosno dovesti je do nivoa samoodrživosti i opstanka što za sada nije slučaj.

- Međutim, izgubili smo povjerenje da se radi o stvarnom procesu usvajanja i da je to bosanski igrokaz u kojem se nešto usvaja da bi se na Domu naroda ili nekoj drugoj instituciji oborilo. Volio bih da griješim, a ukoliko ne griješim čestitam zastupnicima političkih stranaka koje parcipiraju u Zastupničkom domu što su usvojili Nacrt zakona. Drago mi je što se konačno bave stvarima bitnim za bolji život, a ne budalaštinama koje nas vode u pakao - poručio je Žalica.

Da bi Nacrt zakona o kinematografiji i audiovizuelnom stvaralaštvu bio upućen u javnu raspravu potrebno je da ga odobri i Dom naroda Federalnog parlamenta.