Priredila: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Bosna i Hercegovina i Srbija, uz Moldaviju, imaju jednu od ključnih uloga za plan Rusije u potkopavanju Europske unije i NATO-a. Rusija zbog tog cilja ne žali dati novca, može se zaključiti iz teksta koji je New York Times objavio protekli vikend pozivajući se na brojne relevantne sugovornike. Dnevni list prenosi tekst NYT-a.

U mnogočemu je nalikovalo ljetnom kampu. Nudili su se roštilji i utakmice odbojke na pijesku. Wellness spa centar zvao se "Opustite se i zabavite". Muškarci i žene koji su pohađali program u odmarališnom kompleksu u udaljenom dijelu Srbije također su sudjelovali u zlokobnijim aktivnostima, poput učenja probijanja policijskih kordona i paljenja zgrada. Nosili su pancirke i trenirali s jurišnim puškama.

Ispostavilo se da su njihovi savjetnici bili operativci povezani s ruskom vojnom obavještajnom službom, poznatom kao GRU. Njihova je svrha, prema obavještajnim dužnosnicima iz tri zemlje koji su opisali aktivnosti, bila izgraditi kadar discipliniranih udarnih trupa obučenih za miješanje u izbore. Meta je bila mala država Moldavija, zemlja s oko tri milijuna stanovnika koja ima ogroman značaj za predsjednika Rusije Vladimira Putina, pišu u tekstu za New York Times (NYT) novinari Michael Schwirtz, Adam Goldman i Aaron Krolik. 

Kampovi za obuke u Srbiji, BiH i Moskvi

Kampanja Kremlja uključivala je metode poznate i na Zapadu, poput hakiranja i dezinformacija. Ali u Moldaviji je njihova intervencija otišla dalje nego možda bilo gdje drugdje izvan Ukrajine i predstavlja jednu od najopsežnijih i najsmjelijih zavjera do sada u Putinovom nastojanju destabiliziranja Zapada, kažu za NYT tri zapadna obavještajna dužnosnika.

NYT piše kako su izuzev kampa u Srbiji, ruski agenti vodili programe obuke u Bosni i Hercegovini i Moskvi koji su bili osmišljeni da proruske Moldavce pretvore u vojnu "pješadiju".

Moskva je platila stotine pravoslavnih moldavskih svećenika za regrutiranje birača i promicanje ruskih narativa s propovjedaonice. I potrošila je stotine milijuna dolara na sofisticiranu shemu kupnje glasova koju je financirao moldavski milijarder u egzilu, a osmišljenu i upravljanu iz Skolkova, kremaljske kopije Silicijske doline izvan Moskve.

Putinov cilj u 2026.

Moskovska kampanja nije prestala. Ovog proljeća ruske rakete ciljale su energetsku infrastrukturu koja je pružala usluge Moldaviji, zagađujući vodene putove i remeteći protok električne energije.

Kako NYT piše, ovaj članak temelji se na intervjuima s aktivistima koji su sudjelovali u ruskim naporima; visokim moldavskim dužnosnicima za provođenje zakona i sigurnosti; te razgovorima s brojnim europskim i američkim obavještajnim dužnosnicima. NYT također je pregledao tisuće dokumenata vezanih uz pokušaje miješanja Rusije u moldavske izbore.

Mnogi od intervjuiranih inzistirali su na anonimnom razgovoru, bilo kako bi raspravljali o osjetljivim sigurnosnim operacijama ili zato što su se bojali odmazde.

Detalji o ruskim naporima u Moldaviji pojavili su se u sudskim slučajevima i lokalnim izvješćima, ali opseg i razmjeri kampanje, uključujući shemu kupnje glasova i ulogu ruskih obavještajnih službi, nisu prethodno objavljeni.

Ruski dužnosnici javno su negirali miješanje u moldavske poslove i odbacili optužbe da Moskva pokušava potkopati Zapad. Prošlog prosinca, Vladimir Putin, u obraćanju vojnim zapovjednicima, kritizirao je europske čelnike zbog "raspirivanja histerije" zbog prijetnje iz Rusije.

Međutim, ubrzo nakon toga okupio je čelnike na tajnom brifingu kako bi prenio upravo suprotnu poruku, prema riječima dužnosnika iz dviju zemalja upoznatih s događajem. Kako su kazali, njihov cilj za 2026. godinu, kako im je kazao Putin - "raspad NATO-a i EU-a iznutra".

Moldavija, BiH i Srbija za napadu, Rusija na istoku

Moldavija je također prikazana u kontekstu BiH i Srbije na zapadu i Rusije na istoku. Moldava je središnja u ovom nastojanju. U hijerarhiji prioriteta Kremlja, kažu zapadni obavještajni dužnosnici, osvajanje Ukrajine je prvo, a preuzimanje kontrole nad Moldavijom drugo. Iako nije članica Europske unije ili NATO-a, ima strateški položaj, "stisnuta" između članica NATO-a i Ukrajine.

"Moldavija bi bila idealno uporište za Rusiju za daljnju agresiju protiv Ukrajine ili Zapada, rekli su dužnosnici", dodajući kako se Putin još uvijek nada se osvajanju dijela južne Ukrajine kako bi stvorio kopneni most koji povezuje Rusiju s Moldavijom.

Karta planiranih kretanja ruskih trupa, koju je predsjednik Bjelorusije javno prikazao na početku rata, prikazivala je ruske snage koje ulaze u Pridnjestrovje, separatističku regiju u Moldaviji u kojoj se nalazi kontingent ruskih trupa. Rusija nije postigla taj cilj.

"Rusija želi iskoristiti Moldaviju „kao odskočnu dasku za neprijateljske aktivnosti protiv Ukrajine, kao i protiv njezinog glavnog obrambenog i financijskog podupiratelja, EU“, rekao je Stanislav Secrieru, savjetnik moldavskog predsjednika za nacionalnu sigurnost i obranu.

„Iz tih razloga“, rekao je, „Rusija je u posljednjih nekoliko godina izdvojila neviđene resurse.“

"Dovoljno zapaliti iskru"

Na upit za komentar o na optužbe za rusko miješanje u Moldaviju, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je: „Sve su to neistinite tvrdnje koje nemaju nikakvu osnovu.“

Prozapadna vlada Moldacije, predsjednice Maia Sandu, postavila je članstvo u EU kao prioritet, čineći ga metom Kremlja. Na nedavnom glasovanju - uključujući predsjedničke izbore i referendum o tome hoće li se prijaviti za pridruživanje europskom bloku 2024. godine, te parlamentarne izbore prošle godine - Moskva je ulagala resurse kako bi uklonila Sandu i njezinu stranku PAS.

To je bio cilj prošle jeseni kada je Moldavija održala ključne parlamentarne izbore kako bi se utvrdilo hoće li stranka Maie Sandu zadržati vlast ili će je prepustiti koaliciji koju podržava Moskva. Kremlj se mjesecima pripremao. Njegovi kibernetički ratnici uronili su se u izborno povjerenstvo; njegove kampanje kupovanja glasova i propagande bile su u punom jeku; njegovi timovi regruta obučenih u Srbiji bili su spremni sijati kaos.

Sergiu Zama, viši moldavski tužitelj, koji već više od godinu dana vodi slučajeve povezane s miješanjem u izbore, rekao je da je za ometanje glasanja bila potrebna samo šačica regruta. „Cilj nije bio identificirati tisuću ljudi koji će počiniti zločine“, rekao je. „Dovoljno je bilo zapaliti iskru.“

Kampovi u Moldaviji, Srbiji i BiH

Rusi su osnovali svoj kamp za obuku u odmaralištu u zapadnoj Srbiji ljeti 2025., mjesecima prije parlamentarnih izbora. Sudionici, uglavnom iz Moldavije, plaćeni su 400 dolara za pohađanje trodnevnog do četverodnevnog tečaja, prema riječima Zame - to je veliki iznos za moldavske standarde.

Videozapisi iz kampa, za koje su moldavski tužitelji i obavještajna služba zemlje rekli kako su snimljeni s telefona sudionika, prikazuju muškarce odjevene u maskirne uniforme i pancire kako vježbaju s jurišnim puškama.

Kamp u Srbiji bio je jedan od nekoliko koje su osnovali ruski operativci. Izvan Moskve postojao je i kamp u kojem je više od 100 mladih Moldavaca vježbalo „izradu i korištenje zapaljivih predmeta i domaćeg eksploziva“ te rukovanje dronovima „sa posebnim dodacima za eksploziv ili podmetanje požara“, rekli su moldavski tužitelji u izjavi. Dvojica dužnosnika zapadnih obavještajnih službi rekla su da je obuku nadzirala GRU.

Iuri Vitneanski, moldavski politički aktivist koji je prisustvovao moskovskom kampu, negirao je da se bavio pobunjeničkom aktivnošću. Svrha, rekao je u intervjuu, bila je stvaranje „prijateljskih, suradničkih odnosa“ s mladim ruskim političarima. Odbio je kazati više od toga.

Rekao je kako nije bio svjestan da kamp nadgleda ruska obavještajna služba. Moldavske vlasti priznale su da nisu svi znali pravu svrhu kampa.

Neki sudionici rekli su da su odbili sudjelovati u treninzima. Maxim Rosca, koji je prisustvovao trening kampu u BiH, kasnije je svjedočio na sudu u Moldaviji kako ga je ruski trener udario u lice i izbio mu zub kada je rekao da neće sudjelovati. 

U listopadu 2024. uhićena su tri sudionika kampa u BiH prilikom povratka u Moldaviju. Nosili su komponente dronova, uključujući dodatke za bacanje granata, rekli su tužitelji. Također su imali priručnik pod nazivom "Ruska kuhinja: ABC domaćeg terorizma", rekli su tužitelji.

Novac za glasove i prosvjednike

Prosvjed u provincijskom gradu Taracliji u srpnju 2025. djelovao je prirodno. Prosvjednici su se okupili na vrućem suncu. Mahali su metlama i plakatima s antivladinim sloganima.

Vitneanski, moldavski politički aktivist koji je sudjelovao u moskovskom kampu, bio je na događaju. U intervjuu za lokalnu televiziju opisao ga je kao "inicijativu lokalnih stanovnika". Zapravo, organizirali su ga više od 1.250 kilometara dalje, u Moskvi, operativci koji rade za Ilana Shora, izraelsko-moldavskog oligarha koji živi u Rusiji.

Nekoliko dana prije prosvjeda, Shorovi suradnici, koristeći Telegram, online servis za razmjenu poruka, kontaktirali su tisuće Moldavaca, obećavajući im isplate u gotovini i upućujući ih da se pojave u zgradi gradskog vijeća s metlama, kao simboličan rekvizit kako bi "pomeli ove tipove".

"Putovanja i dnevnice bit će nadoknađene", pisalo je u poruci.

Poruke su bile dio velike zbirke dokumenata Shorove tvrtke za financijske usluge sa sjedištem u Moskvi, koja pomaže ruskim tvrtkama da izbjegnu zapadne sankcije. Dokumenti su sadržavali imena, lokacije i kontakt informacije aktivista koje je regrutirala Shorova operacija, te pokazuju kako je regrutirano više od 150.000 Moldavaca.

Dokumenti su također uključivali stotine stranica chat poruka među operativcima koji su radili za Ilana Shora, čije je korisničko ime bilo 'Travolta'.

Sve se to zbrojilo u opsežnu operaciju koju je nadgledao Shor, a čiji je cilj bio utjecati na moldavsku politiku daleko izvan jednog prosvjeda, rekli su zapadni obavještajni dužnosnici i moldavski tužitelji. U zamjenu za novac, regruti su putem društvenih mreža dobili upute za objavljivanje materijala na internetu i sudjelovanje u planiranim skupovima, pozivajući Moldavce na glasanje protiv Maie Sandu, njezine stranke i EU, piše NYT.

Za 38.000 aktivista plaćeno skoro 20 milijuna dolara

Dodatni dokumenti iz Shorovih operacija koji su procurili na internet pokazali su isplate za 38.000 aktivista u ukupnom iznosu od gotovo 20 milijuna dolara tijekom četiri mjeseca 2024. godine koja su dovela do referenduma o pridruživanju EU. NYT je telefonom kontaktirao neke od aktivista kako bi potvrdio njihov identitet; drugi su javno poznati.

Postojanje procurjelih dokumenata i materijala koji su sadržavali prvi je izvijestio Ziarul de Gardă (ZDG), vodeći moldavski istraživački medij. Dokumenti su od tada uklonjeni s interneta, ali ih je NYT-u dostavila osoba koja ih je preuzela prije nego što su uklonjeni.

Ilan Shor bio je dobro poznat moldavskim vlastima. Pobjegao je iz Moldavije 2019. godine kada je optužen za prijevaru banaka u vrijednosti od milijardu dolara. Nastanio se u Rusiji, gdje, prema riječima trojice zapadnih obavještajnih dužnosnika, odgovara Sergeju Kirijenku, visokom članu Putinove administracije koji je odgovoran za zemlje poput Moldavije koje Kremlj smatra svojom sferom utjecaja. Shorova tvrtka je 2025. godine pogođena sankcijama SAD-a

Shor nije odgovorio na poruke u kojima se tražio njegov komentar. Koristeći Telegram, Shorovi programeri stvorili su 240 različitih chatbotova za regrutiranje i koordinaciju regruta, pokazuje baza podataka.

Postojao je strogi proces provjere kako bi se uklonili "infiltratori" i policijski doušnici. Novi regruti bili su poznati kao "simpatizeri". Iznad njih bilo je 35.000 "aktivista", a zatim, u najvišoj razini, 1.200 lokalnih menadžera. Operacija je rasla poput piramide: Gotovo 99.000 članova prijavio je netko tko je već bio uključen u operaciju.

Shorovi operativci pratili su napredak pomoću proračunskih tablica koje pokazuju kako moldavski regruti objavljuju tisuće poruka na društvenim mrežama, osuđujući referendum o EU i Maiu Sandu. Regruti su također promovirali Ilana Shora, koji je, govoreći na ruskom, obećao kako će Moldavcima osigurati besplatan plin.

Rusija se gotovo nikada ne spominje. No, jedan oglas koji se široko dijeli, upozorava kako bi bliži odnosi sa Zapadom doveli do „potpunog ponavljanja ukrajinskog scenarija“.

„Rezultat?“, pisalo je u oglasu. „Rat. Smrt. Suze.“

U lipnju je EU uvela sankcije četvorici Moldavaca povezanih Ilanom Shorom i potkopavanjem parlamentarnih izbora 2025. Među njima je bio i Iuri Vitneanski, za kojeg je EU rekla da prima mjesečnu plaću od Ilana Shora te kako je bio uključen u „pokušaj destabilizacije i rušenja ustavnog poretka“. Hakirani dokumenti pokazuju da je Vitneanski primao mjesečne isplate od oko 2.300 dolara.

Propaganda s propovjedaonice

Svećenici su također bili uključeni u kampanju Kremlja. Stotine njih otputovale su u Rusiju od ljeta 2024., posjećivali su sveta mjesta i visoke crkvene vođe.

Prije nego što su se vratili kući, svećenici su potpisali ugovor za debitnu karticu koju je izdala ruska banka Promsvyazbank, koja ima veze s ministarstvom obrane zemlje i posjeduje 49 posto Shorove tvrtke za financijske usluge. U ugovoru, čiju je kopiju pregledao The Times, proglasili su se zaposlenicima Euroazije, organizacije povezane s Kremljom za koju zapadni obavještajni dužnosnici tvrde da promiče prorusku politiku u bivšim sovjetskim državama. Shor je član upravnog odbora te organizacije.

U zamjenu za oko 1000 dolara, svećenici su trebali poticati svoje sljedbenike na odbacivaje referenduma o članstvu Moldavije u EU, kao i da se bore protiv prozapadne politike. Stotine ljudi uzele su novac, rekli su moldavski dužnosnici, piše NYT.