Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Priča o uredbi Vlade Federacije o minimalnoj plaći od tisuću maraka i dalje je top tema u Bosni i Hercegovini. I to s razlogom. Ekonomski nepismeni, ali zato skloni neviđenom populizmu predstavnici sarajevske 'trojke' (SDP, NiP, NS) i HDZ-a BiH u ovom mandatu su napravili toliku ekonomsku štetu Federaciji da to nisu uspijevali i najveći neprijatelji ove zemlje.

I bez obzira na zakulisne radnje i guranje najvažnijih odluka 'pod tepih', bez obzira na gotovo svakotjedna zaduživanja Federacije, bez obzira na povećanja cijena javnih usluga, bez obzira na rekordno ubiranja 'harača' koji je među najvećima u Europi, opskurnim i podkapacitiranim likovima ponovno nedostaje novca.

Onda su se sjetili kako doći do nove milijarde maraka od 'harača', a pri tome da posvađaju radnike i poslodavce, oporbu, medije…

Milijarda državi 

Vlada FBiH bi na osnovu nove odluke o povećanju minimalne plaće mogla prikupit milijardu maraka više od doprinosa.

Prema modelu koji je napravio profesor Hadis Bajrić, kompanije će dodatno morati izdvajati 2,31 milijardu maraka, radnicima će ići 1,35 milijardi maraka, dok će se za doprinose dodatno izdvajati 0,96 milijardi maraka. Admir Čavalić, ugledni ekonomski stručnjak i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, na društvenim mrežama piše kako ne treba nikoga iznenaditi da žitelji BiH kude naše ekstraktivne institucije na dnevnoj bazi.

- Ali kada te ekstraktivne institucije odluče da postanu još ekstraktivnije, onda im pruže 'lopovsku'. Upravo to se dogodilo kroz podršku odluci koja je donesena bez analiza, bez konsultacija, bez vizije, bez fiskalnih reformi, bez unaprjeđenja poslovnog i radnog okruženja, bez, bez i bez, ali sa jednim 'sa', sa interesom, a to je da se od realnog sektora izvuče još jedna milijarda maraka za potrebe proračuna. Ništa više i ništa manje. Federalni proračun u 2024. je bio u brojnim problemima u smislu tekuće likvidnosti. Županije su dobile tranšu od 200 milijuna maraka od FBiH tek u prosincu mjesecu. Inače bude sredinom godine. Umirovljenici nisu dobili očekivane iznose mirovina, gospodarstvenici pomoći, a ukupni dug je rastao. Sve ovo je stvorilo izuzetan pritisak na one koji zapovijedaju proračunom da djeluju. Mogli su djelovati na dva načina - inkuzivno, dugoročno, ekonomski opravdano na način da su spustili zbirnu stopu doprinosa, smanjili parafiskalne namete, otvorili entitet za investicije i gospodarstvo i očekivali dugoročno stabilan rast javnih prihoda, ili pak ekstraktivno, da na dva dana do Nove godine donesu odluku, bez jedne A4 stranice obrazloženja, sa cifrom neto plaće od tisuću maraka uz nadglasavanje partnera u Ekonomsko-socijalnom vijeću. Pritom je Vlada FBiH otvoreno petljala, lagala, manipulirala. Samo neki od primjera su laž u vezi Uredbe o pomoći radnicima, petljanje sa dvije sjednice ESV nakon dvije godine samo kako bi se osigurala prohodnost odluke, zatim skrivanje od javnosti 'povjerljive' uredbe koja na kraju ispostavilo se nije ni postojala itd. Sve je bilo laž i prevara, piše Čavalić.

Postavlja se i pitanje što će Vlada FBiH uraditi sa dodatnih milijardu?

- Prije svega zadovoljiti apetite javnog sektora i sindikata koji brane javni sektor. Svi će dobiti više, uključujući i premijera FBiH koji je predložio ovu mjeru, možda čak i onog režimskog profesora književnosti jer je u nadzornom odboru jedne televizije, ali i mene koji kritiziram istu (ne zbog tisuću maraka neto kako se spinuje od strane nekih, već zbog toga što bez fiskalnih reformi ostajemo na 1.774 maraka bruto) jer sam parlamentarac. Ironično, oni koji me najviše kritiziraju zapravo navijaju za to da mi se poveća plaća. Tipičan transfer novca od najugroženijih, najsiromašnijih ka onima koji imaju i previše. To država radi stalno, ali ono što je zanimljivo sada to radi uz podršku dijela javnosti koje navija za radnike - radnike koji će dobiti otkaz, koji će možda biti na istom zbog ukidanja neoporezivih naknada, ili vidjeti mrvice i ostati na minimalcu. Pritom se ne vidi tko je pravi profiter - javni sektor koji je totalno neproduktivan u odnosu na realni. Javni sektor koji dobije plaću, u odnosu na realni koji je zaradi. Javni sektor koji će dodatno ojačati i postati gladniji, ekstraktivniji u odnosu na realni. Sve to se dešava svakako u zadnjih 30 godina. Ali 'slona u prostoriji' nitko ne vidi. Dovoljno je par fraza ('radnička borba', 'radničko dijete', 'koverta', 'robovlasnici' i slično) pa da ga zaboravimo. Da zaboravimo Jablanicu, da zaboravimo da izbjegavamo javno zdravstvo, da su mirovine minimalne, da nema putne infrastrukture itd. Povijest se ponavlja. Prvo kao tragedija, onda kao farsa, kako bi kazao Karl Marx. Ova odluka bez fiskalnih zakona je farsa, navodi Čavalić.

Propast realnog sektora

Adela Ramić, financijska konsultantica i ekspertica za razvoj biznisa, piše kako je Vlada FBiH je poslodavcima – uključujući mikro i male biznise, one tek osnovane, one koji se bore u prvih pet godina poslovanja, pa čak i one u gubicima – naredila da počnu zarađivati dodatnih 685 maraka po radniku mjesečno. Od toga 381 marka ide radnicima, a 304 marke završava u državnom proračunu uz rok za provedbu manji od mjesec dana. Kao najveće probleme poslodavac navodi - žele povećati plaće radnicima za 381 marku, ali ne žele plaćati dodatnih 304 maraka državi – iz dva razloga: ne mogu to zaraditi ili će to teško izdržati, znaju da će taj novac biti beskorisno potrošen na državni aparat.

- Federacija ima oko 2.127.000 stanovnika, a na svakih 100 ljudi: 27 radi u realnom sektoru (privatne kompanije), 34 su umirovljenici, 15 su nezaposleni, 15 su djeca i studenti, devet su zaposleni u državnoj administraciji. Dakle, 27 radnika u realnom sektoru treba da izdržava ostalih 73 osobe! Održivo?, ironično pita Ramić.

Dodaje kako Vlada FBiH ovom odlukom kupuje vrijeme, zavađa radnike i poslodavce (koji su radnicima sigurno bolji partneri nego sama vlada), prikriva činjenicu da je država na pragu bankrota i da im žurno treba iz privatnog sektora milijarda maraka, silom očito, veća minimalna plaća znači povećanje plaća svim državnim službenicima, parlamentarcima i članovima Vlade FBIH, jer tako definiraju njihovi kolektivni ugovori. Još troška za administraciju koji treba da zaradi realni sektor.

- Zahtjevi biznisa u BiH jesu smanjenje zbirne stope doprinose, a ako je potrebno, uzmite međunarodni kredit i iskoristite ga za stabilizaciju i razvoj – ali odgovorno i strateški, Nadalje, subvencije sada nisu rješenje – trebamo pravedne tržišne uvjete! Omogućite konkurentnu i transparentnu poslovnu klimu za sve. Investirajte u financijsku pismenost društva! Vrijeme planske socijalističke ekonomije je prošlo – potrebna je edukacija kako bi se razumjela pravila moderne ekonomije, zaključuje Ramić.

Preplaćenim uhljebima još novca 

Naravno, uz sebe infantilni predstavnici Vlade FBiH nisu zaboravili niti svoju vojsku uhljeba koja bi također itekako mogla 'omastiti brk'.

Faruk Hadžić, ugledni bh. ekonomski stručnjak, makroekonomski analitičar i dekan Sarajevo School of Science and Technology (SSST) iz Sarajeva, u svom postu na društvenim mrežama piše kako je tema povećanja minimalne plaće na tisuću maraka neto (1.744 maraka bruto), izgleda bila Pandorina kutija koja je otvorila mnoga pitanja. Jedno od tih pitanja je i povećanje izdataka za javni sektor.

- Kako se obračunavaju plaće za državne službenike i namještenike, te za izabrane dužnosnike? Svake godine se dogovara osnovica plate, koja se sada množi sa koeficijentom za svako radno mjesto. Obzirom da će odlukom minimalna plata biti sada tisuću maraka u neto iznosu, da bi se do postiglo za najniže dosadašnje radno mjesto (pomoćni radnik i nekvalificirani radnik - NK radnik), potrebno je vidjeti njegov koeficijent, a to je 1,85. Dakle, osnovica će iznositi 540,54 maraka, jer se osnovna plaća tisuću maraka, a koeficijent 1,85. (1.000 / 1,85). Upravo zbog ovoga, svim državnim službenicima se povećava osnovica, koja se sada množi sa koeficijentima za svako radno mjesto. Trenutna osnovica je oko 420 maraka. Dakle, dolazi do rasta osnovice za preko 120 maraka, na što se još dodatno plaćaju doprinosi. Tako će recimo stručnom suradniku, kao državnom službeniku, plaća biti povećana za oko 444 marke, dok će zastupnicima u Parlamentu Federacije plaća biti povećana za oko 936 maraka. Na sve ove iznose se plaćaju i dodatni doprinosi. Osim ovoga, sve osobe na koje se odnosi ovaj zakon, imat će pravo na povećani topli obrok (jedan posto od prosječne plaće u FBiH), koja će biti također povećana zbog rasta minimalne plaće. Ne bih se iznenadio da prosječna plaća bude povećana odmah u rangu od 1.500 do 1.700 maraka. Dalje, izdaci za regres će također biti povećani, jer on iznosi 50 posto prosječne plaće. Sve ove promjene pokazuju domino efekt odluke o povećanju minimalne plaće, koja ne samo da utiče na privatni sektor već značajno opterećuje i javne financije. Pitanje je kako će se financirati ovi povećani izdaci i kakve će biti dugoročne posljedice na proračun FBiH. Je li ovo prilika za sustavnu reformu i usklađivanje plaća u javnom sektoru, ili će nas ovo povećanje dovesti do novih problema s proračunskim deficitima? Ostaje vidjeti kako će se situacija razvijati i hoće li na kraju račun biti plaćen kroz nove poreze, dodatno zaduživanje ili možda čak smanjenje drugih javnih usluga. Ovo povećanje, iako opravdano s aspekta radničkih prava i standarda, otvara važno pitanje fiskalne održivosti – pitanje na koje će žitelji ubrzo očekivati odgovor, pojašnjava Hadžić. 

Sindikat: Utvrđena minimalna plaća nema nikakvu povezanost s utvrđivanjem osnovice za plate državnih službenika i namještenika

Povodom izjava i natpisa u medijima, od strane ekonomskih analitičara, koji povezuju utvrđenu minimalnu plaću od tisuću maraka s utvrđivanjem osnovice za plaće državnih službenika i namještenika u FBiH, Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama FBiH želi naglasiti da ove dvije kategorije nemaju nikakvu međusobnu povezanost. Sindikat je pregovarao s Kolegijem Vlade FBiH prije donošenja Odluke o iznosu najniže plaće za 2025.

Tom prilikom, Sindikat je zahtijevao poštivanje odredbi Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH te Kolektivnog ugovora. Tijekom pregovora, predstavnici Sindikata iznijeli su analize koje pokazuju rast troškova života i prosječne plaće u FBiH u razdoblju od 2021. do 2024., te ukazali na značajne razlike u platama zaposlenika u organima uprave na državnoj i federalnoj razini.

Također, Sindikat je prenio nezadovoljstvo članova zbog rasta troškova života, niskih plaća zaposlenika u organima uprave, kao i zbog neisplaćivanja jednokratne novčane pomoći.

- Naglašavamo da izjave pojedinih ekonomista, koje povezuju osnovicu plaća zaposlenika u organima uprave s minimalnom plaćom, nisu točne. Osnovica za plaće državnih službenika i namještenika utvrđuje se zakonom i Kolektivnim ugovorom između Vlade FBiH i reprezentativnog sindikata. Njena visina se množi s koeficijentom kako bi se odredila neto plaća. naglasili su iz Sindikata.

Iako će se voditi pregovori o primjeni odredbi vezanih za minimalnu plaću, to ne znači da će doći do linearnog povećanja plaća, dodaju te naglašavaju da će se korekcija najnižih primanja vršiti kroz koeficijente, u skladu s dogovorenom osnovicom.

- Samostalni sindikat ostaje posvećen zaštiti prava svojih članova i nastavit će insistirati na odgovornom i transparentnom dijalogu s Vladom FBiH, priopćeno je iz Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama FBiH.