Piše: V.S.Herceg

U završnoj deklaraciji jučerašnjeg NATO-summita u Bruxellesu, Daytonski mirovni sporazum naveden je kao osnova funkcioniranja BiH. To je jučer potvrdio i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji je izašao sa stavom da Hrvatska neće podržati završnu deklaraciju NATO-summita ako se ne promijeni formulacija koja govori o BiH, odnosno, ako se ne navedu Daytonski sporazum i reforma izbornog zakonodavstva kao nužnost koju treba dogovoriti i provesti.

No, iako je Hrvatska tražila da se u tom kratkom dijelu gdje se spominje BiH, navedu i konstitutivni narodi u kontekstu "dobrobiti konstitutivnih naroda i građana", u konačnom, usuglašenom tekstu ne spominju se ni građani, ni konstitutivni narodi, ali ostaje Daytonski sporazum u kojem se podrazumijevaju konstitutivni narodi.

Milanović: Mala stvar za Summit, za nas Bigfoot

“Nakon što sam, ne volim reći zaprijetio, ali nakon šest dana ignoriranja i potpune gluhoće na našu molbu da se u završnoj deklaraciji uopće spomene Daytonski sporazum kao osnov funkcioniranja Bosne i Hercegovine, morali smo kazati da ćemo se suprotstaviti konsenzusu. Razgovarao sam jučer (nedjelja, 13. lipnja, op.au.) oko 3 sata popodne sa glavnim tajnikom i to je riješeno u pola minute – što govori samo za sebe, odnosno da je to trebalo biti riješeno puno ranije. Ali da, trebalo je šest dana dok nismo uspjeli isposlovati da se u završnu deklaraciju u komunike Summita u pasusu o BiH uopće spomene Dayton kao osnova funkcioniranja. To je mala stvar za Summit, vrlo marginalna, fusnota, ali za nas to je Bigfoot, Sasquatch“, izjavio je Milanović, kazavši da podržavaju sve što stoji u komunikeu.

Naime, u Nacrtu NATO-ova dokumenta, tzv. “communiquea” i napisanog na pedesetak stranica, spominje se BiH B u kratkom dijelu, među drugim zemljama, od Bjelorusije i Ukrajine do Kosova, na koje se NATO referira i, kako izvješćuju mediji, BiH u tom kontekstu nije među prioritetima.

Kako izgleda, iz hrvatske perspektive ove promjene teksta su važne, ali iz perspektive NATO-a i ostalih 29 zemalja ipak ne previše jer BiH nije bila tema fokusa summita, međutim i sama vijest o Milanovićevoj najavi blokade usuglašavanja Deklaracije izazvala je brojne komentare i reakcije.

Raguž: NATO je uvažio realnost BiH

Zašto je za Hrvate u BiH, pa makar to navedeno u malom dijelu NATO-ve Deklaracije, bitna konstitutivnost i Daytonski sporazum za Dnevni list je kratko komentirao bh. političar Martin Raguž, bivši predsjedatelj Vijeća ministara BiH i bivši predsjednik HDZ 1990.

-To je bitno zbog strateškog, geopolitičkog raspleta na istoku Europe - da je NATO stao iza jedne definicije BiH koja uvažava realnost da je BiH država tri konstitutivna naroda, a da je hrvatski narod jedan od njih, posebno u svjetlu procesa koji se pokušavaju nametnuti i to dovesti u pitanje. Stoga je vrlo važno da najveća i najvažnija međunarodna vojno-politička organizacija ima takav načelan i principijelan stav i respektira stvarno stanje, rekao je Raguž.

Puhovski: Daytonski sporazum ne može se ignorirati

Primjerice, drukčiji sadržaj Deklaracije priželjkivao je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH.

-Zbog forsiranja prevladanog etničkog koncepta konstitutivnosti naroda, Hrvatska dolazi u sukob s NATO-om. Hrvatska nema moć blokirati načela deklaracije. Teško da jedna Hrvatska može zaustaviti ono što je interes NATO-a, k tome zalažući se za ono što nisu NATO i EU standardi, među prvima je komentirao Komšić koji se godinama zalaže protiv koncepta konstitutivnih naroda, a koji se navodi u Daytonskom sporazumu.

Iako u posljednje vrijeme u ozbiljnim prijeporima, pa čak i uvrjedljivim, međusobnim komentarima, hrvatski politički analitičar Žarko Puhovski, komentirajući za medije Milanovićevo inzistiranje, rekao je kako je Dayton okosnica onog što je danas BiH, te da se on treba mijenjati, ali da to ne ide tako brzo.

-Dok to postoji, to se ne može ignorirati. Pitanje s koje strane je došao taj pokušaj, vjerojatno od SAD-a, a ne od Njemačke. Hrvatska je tu reagirala iz nacionalističkih razloga, ali je formalno u pravu. Kažem iz nacionalističkih razloga jer se Hrvatska opet pojavljuje kao patron u odnosu na hrvatsko stanovništvo u BiH. Mene je jedino zasmetalo što je gospodin Milanović govorio da je to izgledalo kao da je to napisala nevladina udruga iz Sarajeva, to je za njega očito najniža razina koja postoji. To mi se čini neobično, no za njega možda nije neobično. Da je rekao da je to napravio Izetbegović, svaka čast, da je rekao da je to napravio SDA, svaka čast. Pokušava igrati na to da nevladine udruge nisu nevladine udruge, nego rade za nekog drugoga. Slično kao što je to radio i Škoro, komentirao je Puhovski za N1.

-Vlada se sjetila da isto mora odigrati ulogu zaštitnika hrvatskog pučanstva u BiH pa je na jedan dosta nespretan način ministar Grlić Radman pokušao kazati da oni to odavno rade, ali se ne prave važnima u javnosti. Ne znam što je od toga istina, ali znam da je Milanović to spretno iskoristio, postulirao se kao suverenist za razliku od Vlade. A imamo i skandaloznu situaciju, da ministar vanjskih poslova, kakav god bio Milanović, kaže da ne želi ići s predsjednikom države na službeni put jer je to sramota. Ja mogu kazati da ne želim razgovarati s Milanovićem jer sam građanin i da smatram da se ponaša primitivno. I to zaista smatram. Ali ministar vanjskih poslova to ne može kazati, oni su u funkciji u kojoj moraju zajedno nastupati, kazao je Puhovski, dijelom komentirajući i stalne svađe između predsjednika i vlade premijera Andreja Plenkovića.

Summit šefova država i vlada 30 zemalja saveznica NATO-a završio je jučer poslijepodne i njegova glavna poruka je ponovan povratak SAD-a u Savez, nakon razočaravajućih poruka bivšeg predsjednika Donalda Trump i njegovih prijetnji o povlačenju SAD-a iz NATO-a.

Donesene su odluke i o reformama Saveza do 2030. godine, odgovoru na izazove poput destabilizacijskih aktivnosti Rusije, uspona Kine, terorističkih prijetnji, kibernetičkih napada i klimatskih promjena.