HUSTISTI su nedavnim osvajanjem cijele jemenske obale Crvenog mora i dolaskom do ključnog plovnog prolaza Bab el-Mandeba svoj sukob sa Saudijskom Arabijom, Izraelom i ostatkom svijeta podigli na novu razinu.

Navedenim uspjehom hutisti su nanijeli težak udarac jemenskoj vladi koju podupire Saudijska Arabija. Analitičari taj pomak ocjenjuju najznačajnijim regionalnim razvojem događaja otkako su SAD i Izrael u veljači objavili rat Iranu. 

Korijeni sukoba s Rijadom sežu u 2004. godinu, kad je šijitski pokret Ansar Allah, poznatiji kao hutisti, prvi put digao oružje protiv tadašnjeg jemenskog predsjednika Alija Abdulaha Saleha i optužio Saudijsku Arabiju da financira i usmjerava njegov obračun s njihovom zajednicom u sjevernoj provinciji Sada.

Nakon što su 2014. hutisti iskoristili val nezadovoljstva korupcijom i zauzeli glavni grad Sanu, prisilivši predsjednika na bijeg u Aden, Saudijska Arabija ulazi u rat na čelu koalicije arapskih država, službeno s ciljem vraćanja priznate vlade na vlast, a stvarno i zbog straha od iranskog uporišta na svojoj južnoj granici te želje da osigura nadzor nad Bab el-Mandebom, ključnim izvoznim koridorom za vlastitu naftu.

Taj je rat ostao u zastoju puno desetljeće, unatoč primirju iz 2022., a sadašnja eskalacija predstavlja njegov najintenzivniji nastavak.

Osvojili obalu za 18 sati 
Drugi sukob, onaj s Izraelom, ima drugačije ishodište.

Hutisti su gotovo od osnutka pokreta devedesetih usvojili parolu poznatu kao "al-Sarkha" (Krik) - "Bog je najveći, smrt Americi, smrt Izraelu, prokletstvo Židovima, pobjeda islamu" - kao dio šire antiimperijalističke i anticionističke ideologije bliske iranskoj revolucionarnoj retorici, no do 2023. ta je parola ostala uglavnom simbolička.

To se promijenilo nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023., kad su hutisti počeli ispaljivati rakete i dronove prema izraelskom lučkom gradu Eilatu te napadati brodove u Crvenom moru, u znak, kako tvrde, solidarnosti s Gazom.

Tijekom idućih mjeseci pogodili su Tel Aviv jednim projektilom koji je usmrtio jednu osobu, dok su ostale projektile presrele izraelska, američka i francuska protuzračna obrana.

Taj se obrazac ponavljao u valovima, primirje u Gazi u listopadu 2025. privremeno je smirilo napade, no borbe između Izraela i Irana, koje su ponovno izbile ove godine, potaknule su hutiste da u lipnju obnove blokadu brodova povezanih s Izraelom, uvlačeći time jemenski sukob dublje u širi regionalni rat.

Ta dva fronta danas se prepliću: iskustvo i oružje stečeno u ratu s Izraelom i napadima na brodove u Crvenom moru, uključujući balističke projektile i dronove nabavljene uz iransku pomoć, omogućili su hutistima da vojno nadmaše rascjepkane snage jemenske vlade i preuzmu cijelu obalu u munjevitom napadu koji je trajao samo 18 sati. 

Analitičar Mohamad Elmasry s katarskog Doha Instituta  ocijenio je da je riječ o "borbenoj sili naprednijoj od one s kojom su se Saudijci sukobljavali prije desetak godina", dodajući da je pristup iranskom oružju hutistima omogućio izgradnju impresivnog arsenala.

Bab el-Mandeb
Bab el-Mandeb, kojim dnevno prolazi oko 12 posto ukupne svjetske trgovine, dodatno je dobio na važnosti otkako je Iran zatvorio Hormuški tjesnac, kojim je prije rata godišnje prolazilo oko petine svjetskih energetskih zaliha.

Saudijska Arabija je nakon toga do maksimuma povećala kapacitet naftovoda koji sirovu naftu prebacuje s polja Abqaiq do luke Yanbu na Crvenom moru - s pet na sedam milijuna barela dnevno - zbog čega sada čak 21 posto više saudijske nafte ide prema Bab el-Mandebu nego prije rata.

Upravo je to učinilo tjesnac metom: promet saudijske sirove nafte kroz njega pao je u kolovozu na oko 400.000 barela dnevno, broj plovidbi pao je za 60 do 70 posto otkako brodari izbjegavaju rutu, a najnovija eskalacija donijela je dodatni pad od 46 posto. Tržišta su reagirala munjevito.  

Helima Croft, analitičarka RBC Capital Marketsa, upozorila je da je "pomorski promet kroz Bab el-Mandeb ozbiljno ugrožen napredovanjem hutista", ocijenivši da bi puni rat mogao Brent gurnuti do gotovo 122 dolara do kraja godine.

Slične projekcije dijele i druge investicijske banke: Goldman Sachs vidi mogućnost rasta prema 120 dolara ako se sukob otegne u 2027., dok Bank of America očekuje raspon od 95 do 125 dolara do kraja godine.

Međunarodna agencija za energiju priopćila je da će globalna ponuda nafte ove godine pasti više nego što je ranije predviđala, dok OPEC je istodobno peti put zaredom smanjio prognozu rasta globalne potražnje za 2026..

Prema podacima IEA-e, Saudijska Arabija i Rusija, drugi i treći najveći svjetski proizvođači nafte, u kolovozu su zajedno crpile oko 5,5 milijuna barela dnevno manje nego u siječnju, što je kombinirani učinak rata s Iranom i rata u Ukrajini.

Zadovoljan Iran
Za Teheran ishod na terenu ima gotovo simboličku vrijednost. "To u biti znači da Iran sada kontrolira Hormuški tjesnac, plus još nešto", ocijenio je Alam Saleh, profesor međunarodnih odnosa na Australskom nacionalnom sveučilištu, dodajući da je Iran time "odigrao kartu" globalnih cijena nafte i energetske sigurnosti.

Andreas Krieg, izvanredni profesor na londonskom King's Collegeu, ipak upozorava da su Huti "užasni" u upravljanju osvojenim područjima i da je malo vjerojatno da će moći dugoročno održati blokadu.

Saudijska Arabija konstantno ispaljuje desetke projektila na područja pod kontrolom hutista, ali zasad bez vidljiva učinka.

Prijestolonasljednik Mohamed bin Salman dvaput je telefonski zatražio od predsjednika Trumpa izravne američke zračne udare na hutiste, no Trump je zahtjev odbio, nudeći umjesto toga obavještajnu podršku.

Trump je ujedno priznao da je malo vjerojatno da će rat završiti prije američkih međuizbora u studenome, a prema Wall Street Journalu, njegovi savjetnici u internim razgovorima već spominju tek 2029. kao godinu završetka sukoba, piše index.