Piše: Dragan Bradvica

Ušli smo u, po mnogima, ključni tjedan kada je u pitanju formiranje nove federalne izvršne vlasti predvođene koalicijom stranaka 'trojke' (SDP, NiP, NS) i HDZ-a BiH.

Stvari se po ovu koaliciju ne kreću dobro od samog početka i da nije velike podrške dijela međunarodne zajednice cijela priča bi već poodavno pala u vodu, te bi se slagale neke nove većine.

Međutim, trenutno se nalazimo ni na nebu, ni na zemlji jer 'trojka' i HDZ imaju većinu u Zastupničkom i Domu naroda Parlamenta FBiH, ali SDA ima većinu u Klubu Bošnjaka u Domu naroda i svog potpredsjednika Federacije. Dogovora među njima nema, u ovom trenutku se ne čini da bi ga mogli biti, ali zato ima sve više pucanja po šavovima unutar 'trojke+' jer NES i SBiH, a ranije i ZNG, jasno su dali do znanja kako ne žele biti tek privjesci u vlasti i oni koji će tu biti samo zbog fotelja i ispunjavanja želja lideru HDZ-a BiH Draganu Čoviću i čelniku SNSD-a Miloradu Dodiku.

Neki smatraju da se radi tek o pukom podizanju vlastite cijene i političkoj trgovini, drugi da su ove stranke principijelne ali u svakom slučaju posljednjih dana unutar 'trojke+' padaju teške riječi, međusobne optužbe, netrpeljivost što samo još jednom potvrđuje da će to biti loša vlast sve da se i formira.

S obzirom kako za formiranje entitetske vlasti trebaju potpisi predsjednice i oba potpredsjednika FBiH, a SDA-ov potpredsjednik Refik Lendo taj potpis neće dati, posljednja opcija koja im je ostala jeste visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, koji do sada nije davao dojam da će reagirati, ali jesu veleposlanstva nekih od najjačih država svijeta.

Što će uraditi Schmidt?

Naime, Schmidt je u javnim nastupima otvoreno poručivao kako nema namjeru reagirati jer su tu rezultati izbora i stranke pobjednice trebaju sjesti za stol i dogovoriti se. Međutim, dio međunarodne zajednice ustrajan je u tome da se SDA po svaku cijenu ostavi van vlasti i najavljuju kako imaju mehanizme kako to i uraditi.

Iz diplomatskih krugova saznajemo kako Europska unija, a pogotovo Turska ne gledaju blagonaklono na nove intervencije visokog predstavnika i tome se protive. Ne treba s uma smetnuti i oštre reakcije dobrog dijela bh. javnosti nakon nametanja izmjena Izbornog zakona BiH na dan izbora, kao i najave nekih novih intervencija.

S obzirom na sve to, još uvijek je uvelike upitno hoće li i na koji način uslijediti reakcija visokog predstavnika ikako se rok za formiranje nove izvršne vlasti u FBiH (6. travanj) približava.

Uništen kredibilitet

A još jedna u nizu stvari koje diskreditiraju 'trojku+' pojavila se u petak kada SDP-ov potpredsjednik FBiH Igor Stojanović nije želio potpisati imenovanje nove Vlade FBiH rezigniran pojedinim predloženim imenima.

Čak i oni najzagriženiji pobornici priče oko 'trojke' izrazito su nezadovoljni kadrovskim rješenjima.

Nadalje, 'trojka' je u samo mjesec dana nakon izbora uspjela pogaziti sve ono što su obećavali godinama ranije pa je jasno da su za fotelje spremni na bilo što, a to ih čini istima kao i onima koji su na vlasti bili prije njih.

Cijeli proces formiranja vlasti također je samo potvrdio i popriličnu nekompetentnost i podkapacitiranosti čelnika ovih stranaka o čemu sve češće govore i istaknuti članovi (naročito se ovo odnosi na SDP). Meritokracija, jasni standardi, programi, fokus rada na ekonomiji i demografiji, zaustavljanje iseljavanja pa čak i povratak onih koji su otišli… ostalo je samo na obećanjima i praznim floskulama.

I onda nakon svega toga, kada sami ne mogu iznijeti političku utakmici svakodnevno se obraćaju prema međunarodnoj zajednici za pomoć. Hoće li im ponovno ona izaći u susret i uraditi njihovi domaći zadaću ostaje za vidjeti ali kako god da se završi SDP, NiP i NS svoj kredibilitet su uništili na prvom koraku po čemu se također isti kao i prethodnici im na vlasti koje su tako grlato kritizirali i najavljivali da će raditi sve suprotno od njih.