U posljednje vrijeme cijena kakaa dosegla je povijesne rekorde, što je snažno utjecalo na tržište čokolade. Nekada se tona kakaa prodavala između 2.000 i 3.000 eura, dok je u jednom trenutku cijena skočila na nevjerojatnih 13.000 eura. Glavni uzrok ovih promjena leži u lošoj berbi u Gani i Obali Bjelokosti, dvjema najvećim svjetskim proizvođačima kakaa. Ovaj pad proizvodnje stvorio je snažan pritisak na globalno tržište i značajno utjecao na cijene čokoladnih proizvoda.

Europska unija bilježi velike skokove cijena
Posljedice rasta cijena kakaa osjetile su se diljem Europe. Poljska je zabilježila najveći porast od 39,1%, dok su visoke postotke rasta zabilježile i Estonija (+37,9%), Litva (+36,5%) i Latvija (+33,2%). U nordijskim zemljama rast je također značajan, s Švedskom +28,0% i Finskom +26,0%. S druge strane, neke zemlje imale su blaži porast cijena, među kojima su Luksemburg (+5,2%), Cipar (+9,0%), Italija (+12,0%), Malta (+12,2%) i Austrija (+13,4%). Prosječni rast cijena čokolade u EU iznosi 21,1% u svibnju 2024. godine, pokazuju podaci Eurostata.

Pad proizvodnje kakaa i posljedice za tržište
Prema procjenama Međunarodne organizacije za kakao, proizvodnja u sezoni 2023./2024. pala je za oko 10% u odnosu na prethodnu sezonu. Ovaj pad dodatno je povećao pritisak na cijene i nesigurnost na globalnom tržištu. Posljedice osjete i potrošači, jer čokolada sve češće postaje skuplja i manje dostupna. Stručnjaci upozoravaju da bi situacija mogla dugoročno utjecati na potrošačke navike i dostupnost čokoladnih proizvoda diljem Europe, piše Poslovni dnevnik.

Što očekivati u budućnosti
Budući trend cijena ovisit će o nadolazećim berbama i globalnim kretanjima na tržištu prehrambenih sirovina. Potrošači bi mogli vidjeti dodatne poskupljenja čokolade, dok proizvođači prate stanje kakaa kako bi prilagodili proizvodnju i distribuciju. U svakom slučaju, trenutna situacija pokazuje koliko je osjetljivo globalno tržište kakaa i koliko se lokalni problemi u Africi odražavaju na europske potrošače.