Reuters je još 10. travnja 2025. izvijestio da su neki investitori iz Silicijske doline i Trumpovi suradnici razmatrali ideju da Grenland kao tehnološki “freedom city” s minimalnom regulacijom postane američki projekt, piše index.

Devet mjeseci kasnije ambicija američkog predsjednika Donalda Trumpa da SAD preuzme Grenland intenzivirala se u stvarnoj političkoj i geostrateškoj krizi. Trump je više je puta javno ponovio da Sjedinjene Države “moraju imati Grenland” radi nacionalne i globalne sigurnosti, tvrdeći da bi kontrola otoka spriječila da ga zauzmu Rusija ili Kina te omogućila SAD-u stratešku prednost u Arktiku.

Predsjednik Sjedinjenih Država ne isključuje čak ni vojne opcije za stjecanje kontrole, dok je Bruxelles najavio sigurnosne mjere za arktički prostor i oštro odbacuje svaki pokušaj narušavanja suvereniteta Danske i Grenlanda. Zbog svega je izbio žestok politički sukob Trumpa i Europe. 

U takvom ozračju, zmeđu strateških argumenata o obrani i energetskim resursima te rastućih napetosti unutar NATO-a i EU, kao i činjenice da Rusija i Kina jasno odbacuju da imaju planove oko Grenlanda, nameće se pitanje jesu li motivi za američki pritisak na Grenland zaista prvenstveno sigurnosni i geopolitički, ili u igri leže i drugi, manje deklarirani interesi.

U nastavku članka prenosimo tekst Reutersa iz travnja. 

"Vizija za Grenland"
Dok Trumpova administracija pojačava napore za preuzimanje Grenlanda od Danske, kupnjom ili vojnom silom, neki investitori iz Silicijske doline predlažu da se na otoku uspostavi 'grad slobode', libertarijanska utopija uz minimalnu regulaciju poslovanja. Ovu informaciju otkrila su tri izvora upoznata s planovima, piše Reuters.

Iako su razgovori u ranoj fazi, ideju je ozbiljno shvatio Ken Howery, Trumpov odabranik za veleposlanika u Danskoj, čije se potvrđivanje u Kongresu očekuje u nadolazećim mjesecima. Prema izvorima, Howery bi trebao voditi pregovore o akviziciji Grenlanda. Howery, čija uključenost u ovu ideju dosad nije bila poznata, suosnivač je tvrtke rizičnog kapitala s tehnološkim milijarderom Peterom Thielom, vodećim zagovornikom gradova s niskom razinom regulacije. Također je dugogodišnji prijatelj Elona Muska, glavnog Trumpovog savjetnika. Howery je odbio dati komentar, a Bijela kuća nije odgovorila na upite.

Vizija za Grenland, prema jednom od izvora, mogla bi uključivati središte za umjetnu inteligenciju, autonomna vozila, svemirska lansiranja, mikronuklearne reaktore i brzu željeznicu. Ove rasprave odražavaju dugogodišnji pokret u Silicijskoj dolini za osnivanje gradova s niskom regulacijom diljem svijeta. Sam Trump je u predizbornom videu 2023. obećao da će učiniti isto u SAD-u. Zagovornici koriste različite nazive za varijacije te ideje, uključujući startup ili poveljne gradove, sa zajedničkim ciljem poticanja inovacija kroz opsežna regulatorna izuzeća.

Razmatranje ovakvog pothvata od strane administracije naglašava rastući utjecaj tehnoloških magnata i Trumpovu sve ekspanzionističkiju vanjsku politiku. Nakon kampanje na uglavnom izolacionističkoj platformi, Trump je od svojih izbora u studenom predložio povrat Panamskog kanala, aneksiju Kanade i preuređenje ratom razorene Gaze nakon što je oduzeo obalno zemljište raseljenim Palestincima.

Strateška važnost i politički pritisak
Grenland, otprilike tri puta veći od Teksasa sa samo 57.000 stanovnika, strateški je važan za američku vojsku, koja ondje ima bazu, te sadrži značajna nalazišta minerala, uključujući rijetke zemlje. Trump nije isključio mogućnost zauzimanja Grenlanda vojnom silom ako ga Danska ne bude htjela prodati. "Moramo imati Grenland", rekao je Trump krajem prošlog mjeseca, dok je njegov potpredsjednik, J.D. Vance, posjećivao američku vojnu bazu na otoku. 

Vance je obišao Grenland sa suprugom Ushom Vance, a posjet je izazvao prosvjede Grenlanđana koji se, prema anketama, velikom većinom protive tome da postanu dio SAD-a. Otok je u vlasništvu Danske, ali ima samoupravu. Novi grenlandski premijer, Jens-Frederik Nielsen, izjavio je da američki posjet signalizira "nedostatak poštovanja". Obraćajući se vojnicima u američkoj bazi, Vance je optužio Dansku da nije uspjela zaštititi Grenland od "vrlo agresivnih upada Rusije, Kine i drugih nacija", ne navodeći detalje o navodnoj agresiji.

Vlada Danske odbila je komentirati ideju o osnivanju grada od strane američkih tehnoloških investitora, a grenlandska vlada nije odgovorila na upit.

"Nova Očita Sudbina"
Pokret za gradove slobode odražava fascinaciju naseljavanjem novih američkih granica, ukorijenjenu u nostalgiji za ekspanzijom nacije na zapad u 19. stoljeću. Širenje na Grenland "može biti zora nove Očite Sudbine", rekao je tehnološki investitor Shervin Pishevar, referirajući se na filozofiju iz 19. stoljeća prema kojoj je Amerika izuzetna nacija s božanskom misijom osvajanja teritorija.

Peter Thiel, libertarijanac i rani Trumpov pristaša, napisao je 2009. da demokraciju više ne smatra kompatibilnom sa slobodom te se zalagao za bijeg od politike kolonizacijom svemira ili 'seasteadingom' - izgradnjom zajednica u nereguliranim oceanima. Investitor rizičnog kapitala Marc Andreessen, neformalni savjetnik Muskovog Odjela za vladinu učinkovitost (DOGE), dio je konzorcija koji želi izgraditi grad izvan San Francisca. Joe Lonsdale, također rizični kapitalist i neformalni savjetnik DOGE-a, promiče gradove s niskom regulacijom. U izjavi za Reuters, Lonsdale je pozdravio "širenje naše zemlje na Grenland", ali nije komentirao planove za grad.

Thiel i Andreessen, vodeći zagovornici i financijeri pokreta startup gradova, među onima su koji podržavaju ideju ispostave na Grenlandu, rekla su dva izvora. Reuters nije mogao utvrditi lobiraju li dvojica milijardera aktivno kod Trumpove administracije za grad na Grenlandu. Andreessen je odbio komentirati, dok je Thielov glasnogovornik Jeremiah Hall rekao: "Peter nije uključen ni u kakve planove ili rasprave u vezi s Grenlandom." Musk nije odgovorio na zahtjeve za komentarom.

Thiel je, zajedno s Andreessenom i Pishevarom, investirao u Pronomos Capital, tvrtku rizičnog kapitala koja je pokrenula šest projekata poveljnih gradova globalno, prema osnivaču Patri Friedmanu, unuku ekonomista Miltona Friedmana. Pronomos je također investirao u Praxis, pothvat za izgradnju grada koji je u listopadu objavio financiranje od 525 milijuna dolara. Među investitorima Praxisa su Lonsdale, fond koji su pokrenuli izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman i njegova braća, te Pishevar.

Suosnivač Praxisa, Dryden Brown, rekao je za Reuters da su druge tvrtke pristupile Praxisu u vezi s pomoći pri osnivanju grada na Grenlandu. Brown, koji je prošle godine posjetio Grenland, zagovara izgradnju grada tamo dijelom i zato što bi njegovo surovo okruženje moglo poslužiti kao poligon za kolonizaciju Marsa, jedne od najvećih Muskovih ambicija. "Moramo izgraditi prototip Terminusa na Zemlji prije odlaska na Mars", objavio je Brown na X-u u studenom, koristeći Muskov izraz za naselje na crvenom planetu. "Vjerujem da je Grenland to mjesto, @elonmusk."