Nažalost nema brzog i efikasnog rješenja za probleme u BHRT-u, kazala je za BHRT generalna tajnica Udruženja "BH novinari"  Borka Rudić.

Ako bismo tražili takvo rješenje, onda Parlament kao osnivač BHRT-a ili neko tko treba da vodi računa o tome na koji način radi BHRT, kazala je Rudić u Jutru za sve.

"Regulatorna agencija za komunikacije i Sindikat treba da nađu mogućnost da se osiguraju interventna sredstva, da bi u uposlenicima BHRT-a bila isplaćena plaća iz decembra i sve drugo što proističe iz ugovora o radu. To je znači prvi korak koji se mora uraditi da bi se stabilizirali ljudi koji sjede i u ovom studiju i koji dolaze svakodnevno na rad u prostorije BHRT-a."

Kao drugi važan korak navela je ono što sindikat najavljuje.

"Dakle, da sindikat bude u stalnom zasjedanju i da ima vrlo konkretan akcioni plan. Dakle, vrlo konkretan plan akcija kako izaći iz ove situacije. Sami ste rekli da je ovako godinama, ja bih rekla i decenijama."

Rudić je kazala kako je ovakva situacija ustvari d samog trenutka osnivanja BHRT-a, odnosno da su od početka opstrukcije glavnog osnivača.

"Dakle, to su opstrukcije ljudi koji sjede u parlamentu i onih koji su politički povezani sa tim ljudima. Neću se vraćati duboko u prošlost, ali ovdje su ljudi imenovani u upravne odbore koji su bili politički podobni i koji nisu mogli na nekom drugom radnom mjestu imati još dodatna primanja. Dakle, nisu se birali oni koji znaju vrijednosti javnog servisa emitiranja. Isto tako bilo je političkih odluka u vezi sa imenovanjem ljudi koji će voditi ovu kuću, koji će biti ključni urednici, sve je to bio dio političkog dogovora, a ne odluka u parlamentu."

Ja sam bila prilično razočarana činjenicom da su se ovih dana vodili razgovori sa političarima, naglasila je.

"Razgovor o BHRT-u treba vratiti u parlament koji ima zakonsku obavezu da zaštiti sistem javnog informisanja, vrijednosti koje su u skladu sa standardima Evropske unije i koje su u korelaciji sa uvjetima pristupanja Bosne i Hercegovine na Evropskoj uniji."

Još jedna stvar koju je predsjednica Udruženja BH novinari istakla jeste racionalizacija odgovornosti unutar BHRT-a.

"I ne samo BHRT-a, već cjelokupnog sistema javnog informisanja zato što je BHRT doveden u ovu situaciju jer se nije poštovao krovni zakon o javnom RTV sistemu."

Govoreći o Korporaciji javnih RTV servisa BiH kazala je kako je činjenica da ljudi koji su birani u ovo tijelu, su birani na osnovu političke podobnosti, na osnovu nacionalne pripadnosti, a ne na osnovu toga da li oni zaista znaju uspostaviti korporaciju.

"Naravno da treba politička volja i odluka parlamenta da se uspostavi korporacija i da to počne funkcionirati na način da imamo tri Javna servisa i Korporaciju koja može da obavlja one poslove koji su izuzeti, tako da kažem, iz ova tri Javna servisa. Međutim, mi smo imali ljude koji isto tako su dolazili iz političkih opcija, koji nisu imali interese da uspostave korporaciju, pri tome su dobijali plaće koje su po 4-5 puta veće od prosječne u BHRT-u, što je zaista nedopustivo i sa moralnog aspekta i sa odgovornosti prema trošenju javnih sredstava."

Nije samo politička volja problem ovdje, naglasila je Rudić.

"Ovdje je problem što postoji sistem uvezanih ljudi na političkoj i nacionalnoj osnovi koji pitanje zaposlenja u BHRT-u, pitanje funkcioniranja BHRT-a svodi na taj nivo. BHRT je dio političkih dogovora. To se ne smije dogoditi više nikada. Ne smiju političari sami odlučivati ko će biti direktor BHRT-a. Parlament treba da donosi takvu odluku i ne smijemo se vraćati u dogovore po kafanama, pojedinačne dogovore sa političarima."

Političari jesu važan faktor, istakla je.

"Oni naređuju svojim ljudima u parlamentu. Ali ako izuzmemo iz parlamenta razgovor o funkcioniranju javnog servisa, ako godinama regulatorna agencija ćuti o ovom problemu, a dala je dozvolu da i zakonito posluje i BHRT, i RTRS, i FRTV, onda mi nemamo izlaza osim da u parlamentu tražimo odgovornost za situaciju u kojoj se našla 800 ljudi."

Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovinetrebala bi da provjerida li RTRS, BHRT, Radiotelevizija Federacije Bosne i Hercegovine, poštuju uvjete dozvole.

"Dakle, da se dozvola na deset godina i onda je sve okej, a u tih deset godina desi se potpuno urušavanje BHRT-a, a da nikad onaj tko je dao dozvolu za emitiranje, korištenje javnih resursa nije provjerio da li se poštuje zakon. Dakle, uvjeti dozvole su vrlo jasni. Dakle, moraju se poštovati programski zadaci, odnosno programska shema, tehnički uvjeti i zakonito poslovanje. To su ta tri ključna uvjeta da bi bilo koji elektronski medij dobio dozvolu za javno emitiranje, za korištenje frekvencija kao javnog dobra za emitiranje."