Danska je još 2006. godine starosnu granicu za za odlzak u mirovinu vezala za očekivani životni vijek. Revidirala je svakih pet godina, pa će se ona sa sadašnjih 67 godina, do 2030. godine povećati na 68 godina a do 2035. na 69 godina.

Starosna granica za umirovljenje od 70 godina primenjivat će se na sve osobe rođene poslije 31. prosinca 1970. godine.

Starosna dob za odlazak u mirovinu, ističe se u “Glasu osiguranika” varira širom Europe. Mnoge su države posljednjih godina povećale starosnu granicu kako bi pratile duži životni vijek i riješile budžetske deficite.

“Prije odluke danskog parlamenta, u Europi su najviše starosne granice za odlazak u mirovinu – 67 godina – imale Bugarska, Grčka, Italija, Nizozemska, Norveška i Island. U ostatku zemalja Europske unije i dalje uobičajen odlazak u mirovinu s 65 godina”, navodi se u tekstu i dodaje da je prosječna starosna dob za odlazak u mirovinu u EU sada 64,7 godina za muškarce i 63,8 godina za žene.

Prema predviđanjima OECD, do 2060. ona će se približiti dobi od 67 godina, a u nekoliko zemalja će dostići 70 ili više godina.

Zanimljiv zakon u Turskoj
U širim evropskim okvirima kao značajan izuzetak, ističe se Turska. U ovoj državi žene odlaze u mirovinu sa samo 49 godina a muškarci sa 52.

U namjeri da osiguraju dugoročnu financijsku održivost mirovinskog sustava više zemalja provodi ili planira umirovljeničke reforme, a među njima je i Italija, koja kako se navodi. Naime Italija na mirovine troši više nego bilo koja druga zemlja u Europi osim Grčke.

Nacionalni institut za socijalno osiguranje procijenio je da će javni rashodi za penzije u 2025. dostići 289,35 milijardi eura, odnosno 15,3 posto BDP-a. Ministarstvo financija predviđa da će ovi izdaci premašiti 17 posto BDP-a do 2040.

U Italiji i dalje zakon Fornero
Nepopularna reforma, takozvani zakon Fornero, usvojena na vrhuncu financijske krize krajem 2011. godine postepeno je povećavala zakonsku starosnu granicu za umirovljenje na 67 godina, uz najmanje 20 godina uplaćenih doprinosa.

Premijerka Italije Giorgia Meloni nije ukinula zakon Fornero, kao što je obećala u kampanji. U Italiji postoje i opcije prijevremenog odlaska u mirovinu kad godine života i godine radnog staža u zbiru dostignu zakonski uslov.

Talijanska vlada razmatra reformu mirovina koja bi mogla da počne da se primjenjuje već od 2026. godine.

Starenje njemačkog stanovništva sve više opterećuje sustav umirovljenja ove zemlje.

Generacija rođene između 1955.i 1969. godine, kada je stopa nataliteta bila na rekordno visokom nivou, odlazi u mirovinu a radna snaga ne raste istom stopom.

Značajan dio saveznog budžeta ide na podršku javnom mirovinskom sustavu, koji je obavezan samo za zaposlene. Nova ministrica rada, Baerbel Bas uzburkala je javnost prijedlogom kako da se to popravi.

Ona je iznijela staru ideju da se druge kategorije uključe u financiranje mirovinskog osiguranja a to su državni službenici, zastupnici i samozaposleni, pri čemu državni službenici i samozaposleni čine oko 12 posto radno sposobnog stanovništva.

Nova vlada je pristala da se osnuje takozvana “komisija za mirovinski sustav”. Tražila je da se iznesu prijedlozi za reforme, jer perspektiva svakako nije dobra. Podsjećaju da je početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća bilo šest aktivno osiguranih radnika na svakog umirovljenika a sada je taj odnos 2:1 i dalje opada.

Luksemburg je također jedna od zemalja u kojoj se vode žestoke debate o reformi mirovinskog sustava. Država se suočava sa sve većim troškovima za mirovine, ali se sindikati, koji su formirali čvrst front, protive hitnim akcijama i favoriziraju umjerene promjene.

U našoj regiji u Sjevernoj Makedoniji se ide najranije u mirovinu
U Sloveniji starosna granica za mirovinu je jednaka za muškarce i žene. Uvjeti za mirovinu su – 60 godina života i 40 godina mirovinskog staža. Druga opcija je 65 godina života i 15 godina staža osiguranja.

Starosna granica za odlazak u mirovinu u Srbiji ove godine je za žene 63 godine i deset mjeseci. Muškarci u Srbiji ostvaruju pravo na mirovinu s 65 godina. Shodno zakonskim propisima, starosna granica za umirovljenje žena će se narednih godina podizati za po dva mjeseca godišnje. Tako će se od 2032. godine i žene i muškarci umiroviti s navršenih 65 godina života.

U Bosni i Hercegovini entitetski zakoni
U Bosni i Hercegovini se zakon razlikuje po entitetima. U entitetu Federacija BiH pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Druga opcija je kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. Ovi uvjeti važe i za muškarce i za žene.

U entitetu Republika Srpska je Zakon predvidio da pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Osiguranik koji nema navršenih 65 godina života ima pravo na starosnu mirovinu kada navrši 60 godina života i 40 godina mirovinskog staža. Kada je riječ o ženama-osiguranicama. One imaju pravo na starosnu penziju kada navrše 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.

U Hrvatskoj dobna granica za mirovinu je 65 godina života uz najmanje 15 godina staža. U prijevremenu mirovinu može se ići i pet godina ranije, odnosno 60 godina, ali s najmanje 35 godina radnog staža. Žene mogu ići ranije i u starosnu i u prijevremenu mirovinu. Dob za umirovljenje žena svake se godine povećava za tri mjeseca.

U Crnoj Gori muškarci pravo na starosnu mirovinu stiču sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Žene do 2032. godine odlaze u mirovinu po nešto drugačijik uvjetima. Trenutno, da bi se umirovile, potrebno im je minimalno 62 godine i devet mjeseci života. Plan je da i one od 2032. idu u mirovinu sa 64 godine i devet mjeseci, piše Aljazeera.

U Sjevernoj Makedoniji osiguranik stiče pravo na starosnu mirovinu kada napuni 64 godine ukoliko je muškarac. Dobn granica je za žene na 62 godine života, te ukoliko ima najmanje 15 godina radnog staža.