Prilagođavanje dvostrukom izazovu kineske vojske i gospodarstva godinama je u fokusu američkih administracija. Amerika gubi tlo pod nogama, piše Wall Street Journal.

Moderno ratovanje je natjecanje industrijske moći, kao što je pokazala ruska invazija na Ukrajinu. Obje strane troše arsenale topničkih granata, raketa i vojnih vozila. Automatizirane tvornice sada danju i noću izbacuju dronove. Čak i staromodna haubica zahtijeva preciznu proizvodnju.

SAD su dijelom pobijedile u Drugom svjetskom ratu proizvodeći više svega - od metaka do hrane - nego njihovi neprijatelji. Jedno kalifornijsko brodogradilište 1942. godine sastavilo je opskrbni brod za manje od pet dana. Amerika više nije sposobna za takav proizvodni podvig.

Danas je Kina zemlja koja može izvući maksimum iz gotovo svega. Njeni proizvodi obuhvaćaju sve od osnovnih kemikalija do naprednih strojeva. S porastom napetosti između SAD-a i Kine, industrijski kapaciteti dviju zemalja dolaze u središte pozornosti kao ključno bojno polje u svakom sukobu.

Kineski gospodarski rast omogućio joj je izgradnju vojske koja konkurira američkoj. Jedan je kineski brodograditelj prošle godine proizveo više komercijalnih brodova po tonaži nego što je cijela američka brodogradnja proizvela od Drugog svjetskog rata, prema Centru za strateške i međunarodne studije, think tanku iz Washingtona. Razmjeri kineske komercijalne brodogradnje subvencioniraju njezinu proizvodnju ratnih plovila, a u ratu bi se kapaciteti mogli preusmjeriti s teretnih na ratne brodove.

Prema podacima obrambeno-obavještajne tvrtke Janes, Kina je od 2000. godine izgradila više nego dvostruko više ratnih brodova od SAD-a.

Prednost i u ključnim sirovinama
Kinesko ratno zrakoplovstvo i mornarica smanjuju jaz za SAD-om, iako se mnoge američke platforme smatraju naprednijima od svojih kineskih kolega.

Pomorska vatrena moć savršen je primjer. Kineska sposobnost lansiranja krstarećih projektila i drugih raketa s mora danas je u razini sa SAD-om, a to je jedna od ključnih borbenih prednosti koje su Sjedinjene Države imale desetljećima. Kina ne samo da ima više tvornica – ona ih modernizira brže, koristeći tehnologije poput privatnih 5G mreža za automatizaciju. To joj omogućuje da daleko učinkovitije i brže poveže proizvodnu opremu s inženjerima i krajnjim korisnicima, što znači da može ažurirati i prilagoditi proizvodnju tempom koji tradicionalna industrijska proizvodnja jednostavno ne može pratiti.

U Ukrajini, stalna povratna informacija s prve crte bojišnice omogućila je domaćim proizvođačima dronova nevjerojatno brze iskorake u razvoju bespilotnih letjelica. Slično tome, Kina može ubrzati proizvodnju kad god je to potrebno. Ima i daleko više industrijskih robota koji nadopunjuju već postojeću golemu prednost u radnoj snazi.

Ratovi se ne dobivaju samo oružjem. Svaki avion, brod i tenk trebaju gorivo, rezervne dijelove i streljivo. Njihove posade trebaju hranu, vodu i medicinsku skrb. Sve to zahtijeva logističku mrežu golemih razmjera – a većina te mreže oslanja se na brodove. Kina danas ima daleko više plovila potrebnih za dugotrajnu opskrbu svojih vojnika. I čak ako bi SAD uspio proširiti svoju flotu komercijalnih teretnih brodova, nema dovoljno mornara koji bi istima mogli upravljati. Prema nekim procjenama, SAD danas ima manje od 10.000 komercijalnih mornara – i to je vrlo okvirna brojka, budući da vlada već godinama ne vodi službenu evidenciju. Kina, s druge strane, ima gotovo 200 puta više trgovačkih mornara.

Kina ima i prednost u ključnim sirovinama potrebnima za moderno ratovanje. Njezin nadzor nad globalnim rudnicima rijetkih zemnih elemenata i postrojenjima za njihovu obradu – ključnima za proizvodnju projektila, zrakoplova i podmornica – znači da može daleko lakše nadoknaditi gubitke u slučaju dugotrajnog sukoba. Kineske kompanije dosad su s lakoćom odbijale američke pokušaje da oslabe njihov stisak nad tržištem ključnih sirovina.

Kad bi se SAD suočio s velikim ratnim sukobom, morao bi iz temelja preorijentirati svoju industriju i radnu snagu – kao u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Kina tu preorijentaciju već ima. Njezina vojska radnika u proizvodnji višestruko nadmašuje ostatak svijeta, piše Jutarnji list.