Uvoz u SAD u travnju je zabilježio najveći pad u povijesti – pao je gotovo za petinu – jer su Trumpove carine navele tvrtke da prekinu isporuke prema najvećem svjetskom gospodarstvu.

Ukupni robni uvoz u travnju iznosio je 276,1 milijardu dolara, što je 19,8 posto manje u odnosu na ožujak, prema izvješću Zavoda za popis stanovništva objavljenom u petak. Riječ je o najvećem mjesečnom padu otkako Zavod vodi podatke, još od 1992. godine. Taj pad označava drastičan zaokret u odnosu na ožujak, kada su se tvrtke požurile kupiti robu prije stupanja na snagu najavljenih carina za “Dan oslobođenja” 2. travnja.

Ovi podaci pružaju dosad najjasniji uvid u poremećaje međunarodne trgovine koje su izazvale predsjedničke mjere, potresajući tržišta i preoblikujući američke odnose s globalnim partnerima.

Istodobno, američki su potrošači pokazali veću opreznost. Osobna potrošnja, jedan od ključnih pokazatelja gospodarskog zdravlja, usporila je s rasta od 0,7 posto u ožujku na svega 0,2 posto u travnju, prema odvojenim podacima Zavoda za ekonomske analize.

Nagla kolebanja uvoza narušila su kvartalne ekonomske pokazatelje SAD-a. Tako je pad uvoza pred Trumpov rok smanjio američki BDP za 0,2 posto na godišnjoj razini u prvom kvrtalu – prvo smanjenje od 2022.

No, pad u travnju mogao bi donijeti pozitivan obrat u sljedećem razdoblju. Američka središnja banka Atlante u petak je podigla prognozu rasta BDP-a za drugi kvartal s 2,2 na 3,8 posto – što bi bio najveći skok od 2023.

JPMorgan je također revidirao svoju procjenu rasta s 2 na 4 posto, uz napomenu da bi „oscilacije u trgovinskom volumenu mogle otežati mjerenje temeljnog rasta“. Zaključno, naveli su kako će prosječna stopa rasta u prvoj polovici godine – oko 2 posto – pružiti potpuniju sliku ekonomskih kretanja, piše financa.