Piše: V.S.Herceg

U jeku pregovora oko promjene Izbornog zakona BiH, srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik "bacio" je novi politički spin i najavio mogući bojkot izbora sljedeće godine, odnosno, neodržavanjem izbora u Republici Srpskoj.

Iako ova retorika od Dodika nije posebna novost, i ovaj put je u političkom istupu, a kako bi svojim izjavama dao dodatnu kredibilnost i snagu, spomenuo i Hrvate, odnosno hrvatske političke predstavnike. Također u kontekstu mogućeg bojkota izbora.

Dodik najavljuje mogućnost da Hrvati ne izađu na izbore

No, kako Dnevni list doznaje iz vrha HDZ-a BiH, o blokadi izbora do sada nije bilo niti riječi, a stav je da o istoj nije dobro ni govoriti jer se smatra kako bi ipak moglo doći do dogovora oko reforme Izbornog zakona do kraja godine, te da bi isto unijelo negativan kontekst u ionako teške pregovore.

-Moguće je da će ostati neriješena situacija. Ulazimo tada u mogućnost da Hrvati ne izađu na izbore. Ako bude upliva stranaca u rad Središnjeg izbornog povjerenstva, ni RS neće izaći na izbore. Tražimo potpuno neutralnu izbornu strukturu i situaciju i spremni smo u tome sudjelovati. Ako se stranci budu miješali u izborni proces, Republika Srpska neće izaći na izbore i postoje mehanizmi da se takvi izbori onemoguće, rekao je Dodik u intervjuu za RTRS.

Dodik je čak dao do znanja da je moguće da bojkot izbora neće biti jedinstvena odluka i vlasti i oporbe u tom entitetu, ali da ipak "neće ostati sam".

-Oporba može pristati na takve izbore koje bi raspisao SIP, ali vladajuća koalicija u RS-u može onemogućiti održavanje izbore. Dovoljno je da javne ustanove poput škola i domova kulture ne ustupe prostor, ili da općine ne imenuju mjesne izborna povjerenstva i nema izbora, kazao je Dodik, ujedno pojašnjavajući i "modele" bojkota izbora".

Upitan Dom naroda, o bojkotu izbora nema najave

-O bojkotiranju izbora nije bilo niti riječi najave. Dvojba je da će, ukoliko ne dođe do dogovora, biti upitan način popunjavanja Doma naroda FBiH, a sukladno presudi Ustavnog suda BiH od 1. prosinca 2016. i zahtjevu za ocjenom ustavnosti Izbornog zakona u svezi s načinom izbora izaslanika u Dom naroda FBiH, a koji je 2014. podnio Božo Ljubić, predsjednik Glavnog odbora Hrvatskog narodnog sabora BiH. Sud je ocijenio dotadašnji izbor neustavnim te se Izborni zakon i u tom dijelu mora mijenjati. Problem može biti da, ukoliko do reformi Izbornog zakona ipak ne dođe, da SIP odredi način izbora izaslanika u Dom naroda FBiH, a što bi ponovno bio nelegalan način jer se presuda mora primijeniti u Izbornom zakonu, a ne da tu ulogu na sebe nezakonito preuzima SIP. O tome se radi, pojašnjava izvor Dnevnog lista dvojbe koje bi mogle nastati, a koji je želio ostati anoniman.

Zašto Dodik, kao puno puta do sada, u svoje prijetnje uvlači i hrvatske političare, prvenstveno Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH i je li to njegova ishitrena izjava? Ili je to osveta nakon Čovićevog nedavnog priznanja da je samo htio udovoljiti američkom izaslaniku Palmeru i dovesti Dodika za pregovarački stol, odnosno, srpske izaslanike u Dom naroda Parlamenta BiH i glasujući za ukidanje tzv.

Inzkovog zakona o negiranju genocida i veličanju osoba osuđenih za ratne zločine, jer je znao da taj zaključak Kluba Srba neće biti izglasan. Čović je to javno rekao u medijima, kazavši kako to više nikada neće učiniti, a ispričao se i svima koje je glasovanje izaslanika HDZ-a uvrijedilo.

Pregovori o Izbornom zakonu ili zakulisne igre?

No, ovaj potez samo je dodatno zategnuo ionako loše odnose između HDZ-a i SDA, a sada i SBB-a jer je predsjednik te stranke Fahrudin Radončić kazao kako je time "HDZ zario nož u leđa Bošnjacima".

Da ova "zakulisna igra" oko reforme Izbornog zakona i uz aktivnu ulogu međunarodnih medijatora bude još zanimljivija, o Palmerovom ideji da Čović upotrijebi dobre odnose s Dodikom kako bi srpske izaslanike dovukao u državni parlament. Bili su upoznati i predsjednik SDA Bakir Izetbegović i predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić.

Stoga Dodikova najava da će on bojkotirati izbore ako to učine i Hrvati, dolazi u najgori mogući trenutak i vrijeme kada su najave o sankcijama prema Dodiku nikad glasnije i iz SAD-a i iz EU-a.

Naime, Čović je pristankom na Palmerovu ideju pokazao dobru volju i vjerojatno svjesno prihvatio odgovornost, ali njegove naknadne izjave nakon burnih reakcija iz BiH, ali i iz Hrvatske, govore da je shvatio da je platio preskupu cijenu i u cijelu priču ušao naivno.

S druge strane ova situacija i za Palmera daje jasniju sliku o (ne)iskrenosti i (ne)posvećenosti pregovorima s bošnjačke strane koji su u javnosti pokušali i uspjeli animirati bošnjački nacionalni korpus, ionako zgrožen Čovićevim glasanjem u Domu naroda PSBiH.

Je li Dodikova izjava da bi i Hrvati mogli bojkotirati izbore Dodikova osveta Čoviću na priznanje "namještene igre" ili skrivanje iza njegovih leđa - uskoro će se biti jasno. No, barem za sada, o bojkotu izbora ne govori se s hrvatske strane.