Vladajuća državna koalicija na jučerašnjem sastanku u Mostaru nije postigla nikakav veći iskorak u odnosu na prijašnje sastanke. 

Premda su se lideri stranaka u obraćanju medijima hvalili 'dobrom atmosferom', 'brojnim načetim pitanjima', te najavili 'nove sastanke', konkretno – BiH i dalje ide ubrzanim koracima od EU. 

Plan rasta i dalje je nedovršen, a to je priznao i domaćin, šef HDZ-a BiH Dragan Čović. Samim time novac od EU i dalje je nedostupan za našu zemlju, a hoće li Čović, Dodik i Trojka (Konaković, Nikšić, Forto) postići neki dogovor oko neusuglašenih točaka, a koji EU očekuje, teško je prognozirati. S obzirom na dosadašnja negativna iskustva teško je očekivati bilo što pozitivno od aktualne vlasti za koju se s pravom može postaviti pitanje sposobnosti vođenja politike usuglašene sa EU standardima. 

Vječito pitanje je, dakako, žele li Čović, Dodik i Trojka (trenutna 'zamjena' za SDA) uopće ići prema EU, gdje ih s nestrpljenjem čeka Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) čiju 'batinu' možemo pratiti na primjerima rješavanja korupcije u Hrvatskoj. Upravo EPPO je jedini spas za BiH, a kada će građani dočekati trenutak da se krene u 'čišćenje' institucionalne političko-kriminalne sprege…, veliko je pitanje. 

Čovićeve 'nijanse'

Dragan Čović jučer se trudio objasniti javnosti što se sve postiglo na sastanku. Kao i u mali milijun dosadašnjih obraćanja javnosti pričao je o 'definiranju nijansi', zanemarujući činjenicu da je BiH izgubila 30 godina 'definirajući nijanse'. 

- Prva tema je bila Zakon o zaštiti ličnih podataka. Dogovor je da do srijede definiramo nijanse, da bi do kraja tjedna Vijeće ministara imalo hitnu sjednicu, a da bi za idući tjedan sedmicu zakazali Zastupnički dom i Dom naroda PSBiH. Druga točka bila je Plan rasta, gdje je ostalo još otvorenih pitanja. Dogovoreno je da predsjedavajuća Vijeća ministara sazove radni tim da bi se definiralo što nam je još ostalo. Treća točka bila je imenovanje glavnog pregovarača i dva zamjenika. Program integriranja smo također danas raspravili, imenovanje IPA koordinatora nismo mogli usuglasiti, jer nismo svi bili u ime onih koji su dosad bili zaduženi. Budžet institucija smo dogovorili da ministar financija i trezora to pripremi, tu bi se trebalo sve ukalkulirati kada je u pitanju prihodovna strana, rekao je Čović.

Naveo je da su u istom kontekstu navedeni i budžeti entiteta. 

- Točka sedam bilo je rad Vijeća ministara, gdje je dogovoreno da se predsjedavajućoj Vijeća ministara u ime svih institucija dostave programi rada, kako bi se raspravili kroz Vijeće ministara. Zadnja točka su bila tekuća pitanja. Tu smo otvorili temu nametnutih odluka OHR-a i druga pitanja. Imali smo korektnu atmosferu, većinu pitanja smo kroz ova dva sata stavili na dnevni red, ali ima puno stvari koje mi moramo uraditi kada je u pitanju europski put kako bi sustigli naše obaveze, pogotovo kada je u pitanju Plan rasta i Reformska agenda, kazao je Čović. 

Nikšić 'u dobroj atmosferi'

Federalni premijer nastavio je s pohvalama 'atmosfere na sastancima' predstavljajući to gotovo najbitnijom činjenicom u državi koja sve više zaostaje za Europom. 

- Činjenica je da se vratila atmosfera dogovaranja i razgovora, da držimo taj neki ritam, što smatram vrlo važnim, čak i onda kad se ne dogovorimo oko svih stvari koje mislimo da može i treba dogovoriti, kazao je Nikšić, pa dodao: 

- Period pred nama, period do kraja godine, do kada želimo i prema EU da pokažemo da pravimo ponovo iskorake koji bi nas kvalificirali za otvaranje pregovora. Kvalificirali na način, da kao vlast u BiH, nastojimo ispuniti sve uvjete i biti kredibilan partner.

Šef SDP-a je kazao da je jako važno da se dogovore okvirni budžeti za sljedeću i naredne tri godine usvoje.

- Jako nam je važno, pogotovo Viškoviću i meni, s pozicije premijera entitetskih vlada, da okvirni budžet za sljedeću i iduće tri godine usvojimo, kako bi i mi računali na ono što jesu obaveze i mogućnosti entitetskih budžeta. Nastavit ćemo u ovoj atmosferi davati doprinos. Svaki uspjeh, svaki plus koji napravimo dodatno nas motivira da u periodu koji je pred nama još više dogovaramo, razgovaramo, istakao je Nikšić.

Višković: Ma kakva mapa puta

Premijer Republike Srpske Radovan Višković u maniru svog stranačkog šefa Milorada Dodika za neuspjehe Bosne i Hercegovine pronašao je 'tamo neke' druge krivce. 

-Prvo pitanje koje smo predstavili bilo je nametanje odluka OHR-a, iako nije bilo na dnevnom redu. Nemam dilemu da kad god partneri koji čine vlast u BiH pokažu želju da se otvorenim pitanjima dogovaraju, uvijek se neko nađe da to kvari. Ne vidim niti jedan razlog da se neko upliće i donosi odluke, kada to mogu donijeti institucije ove zemlje. Čak mislim da je to smišljeno protiv BiH. Pitam se da li je nekome interes da se kreće na europskom putu, ili da ostane ovako kako bi neko primao platu i bio 'protektor', stava je Višković.

Dodao je da je SNSD, koje je on predstavljao na sastanku, predložio zaključak da "nema vanjskog nametanja odluka nakon dobijanja datuma otvaranja pregovora", misleći na odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta.

-To je pitanje suvereniteta i ustavnosti jedne države. Ipak, zaključak nisu bile prihvatile stranke Trojke, iako HDZ je bio 'za' da se on usvoji, rekao je premijer RS-a.

Višković je dalje govorio o usvojenim dijelovima dnevnog reda, hvaleći progres po pitanjima poput Zakona o ličnim podacima, iako je i tu najavio dalje pregovore. Po pitanju Plana rasta, Višković kaže da je Europska komisija donijela novi prijedlog tri neusuglašene mjere iz Reformske agende, a za odbijanje prethodnog plana je optužio premijere četiri kantona iz SDA.

Premijer RS-a je rekao da je formulacija mjere vezanu za državnu pomoć prihvatljivija za manji bh. entitet, ali je dio mjere za Ustavni sud BiH, koji govori da se iz RS-a trebaju do lipnja 2025. godine popuniti neupražnjena mjesta, sporan za RS. Pored toga, odbio je prihvatiti "mapu puta" koja stoji u dokumentu, a koja je navodila naredne poteze vlasti u BiH, uključujući i pitanje stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH.

-Kakve mape, kakve priče, nego mi da kažemo da ćemo donijeti Zakon o Ustavnom sudu. Predložio sam da usporedo idu Zakon i popuna mjesta do prosinca iduće godine, što je HDZ podržao. Ostalo je da Trojka vidi kako može utjecati na ljude koji sjede u komisiji, koji dolaze iz svih kantona, kako bi došli do konsenzusa, rekao je Višković.

Za Viškovića je sporna i formulacija kojom se do prosinca 2027. godine traži provođenje najmanje 70 posto odluka Ustavnog suda BiH.

O pitanju glavnog pregovarača BiH s Europskom unijom, Višković je rekao da je donesena odluka o "formiranju ureda" za ovu poziciju, ali da ime glavnog pregovarača nije usuglašeno.

Da. L.