Prema HRW-u, BiH ima jednu od najviših stopa smrtnosti povezanih sa zagađenjem zraka u svijetu.

Zagađenje zraka, koje na području Sarajeva kontinuirano prelazi granice sigurnih vrijednosti, ozbiljna je prijetnja stanovnicima glavnog grada BiH.

Ulice Sarajeva u srijedu ujutro, 17. prosinca, bile su gotovo puste – u trenutku kada je glavni grad Bosne i Hercegovine (BiH) označen kao najzagađeniji grad na svijetu. Vani su bili samo oni koji su morali. Jedna od njih je i S.H.

„Već smo navikli da smo redovito u vrhu popisa najzagađenijih gradova, a to su zastrašujući podaci“, kaže ona za DW. Trudi se da boravak na otvorenom svede na minimum. 

„Nemam ozbiljnih zdravstvenih problema, ali iritacija grla, loše raspoloženje i poneka glavobolja su stalni. Još i mogu izdržati, za razliku od astmatičara ili srčanih bolesnika“, ističe S.H.

Nadležnima zamjera što se, kako kaže, „ne bave ni uzrocima ni posljedicama“. „Iz godine u godinu ista priča – pratimo indeks zagađenja, upozorenja i obavijesti, a sve se zaboravi kad stigne proljeće“, dodaje.

Z.H. kaže da je smog „ozbiljan problem s dugoročnim posljedicama“ i da vlasti „ne reagiraju adekvatno“. 

„Stalno obećavaju da će riješiti problem, ali još nema rezultata“, kaže ona za DW. „Najgore je to što se ljudi s vremenom navikavaju i prihvaćaju zagađenje kao normalno stanje“, upozorava.

Indeks kvalitete zraka u Sarajevu u srijedu, 17. prosinca, iznosio je 355, dok se sve vrijednosti iznad 300 smatraju opasnima po zdravlje. Koncentracije štetnih čestica u zraku pogoršavaju simptome bolesti dišnih organa i izazivaju probleme čak i kod potpuno zdravih osoba.

Liječnici upozoravaju da zagađeni zrak posebno pogoršava stanje kod osoba s kroničnim plućnim bolestima i otežava disanje. Djeca, trudnice, stariji i kronični bolesnici su među najosjetljivijim skupinama.

Na području Kantona Sarajevo proglašena je mjera zagađenja zraka „Upozorenje“. To podrazumijeva zabranu prometa vozilima s motorima EURO 2 i nižim u zoni A (središnja gradska zona). Također, u potpunosti je zabranjeno izvođenje građevinskih radova na otvorenom, kao i održavanje javnih okupljanja.

 Što kaže struka: zašto se zagađeni zrak zadržava nad Sarajevom?

„Ključni razlog zagađenja zraka u Sarajevu leži u geografskom položaju grada unutar Sarajevsko-zeničke kotline“, kaže za DW prof. dr. Edin Hrelja, predstojnik Odsjeka za geografiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu.

Pojašnjava da tijekom većeg dijela godine, osobito u toplijem razdoblju, temperatura zraka u prizemnim slojevima opada s porastom nadmorske visine, što omogućuje konvektivno uzdizanje toplog zraka i razrjeđivanje onečišćujućih tvari u atmosferi.

„Međutim, tijekom zimskog razdoblja godine, posebno za stabilnog vremena i vedrih noći, dolazi do obrnutog procesa – temperatura zraka raste s porastom nadmorske visine, te se takva pojava naziva temperaturna inverzija. Prizemni slojevi zraka tada ostaju hladniji od viših slojeva, bez vertikalnog strujanja. Onečišćujuće čestice i plinovi, ispušteni iz prometa, peći i industrije, ostaju ‘zarobljeni’ pri tlu i mogu se zadržavati i deset do petnaest dana, sve dok ne dođe do promjene vremenskih prilika, vjetra ili oborina“, pojašnjava Hrelja.

Stanje inverzije, kada je na dnu kotlina „ujezeran" (zarobljen, bez strujanja) hladan zrak, uspoređuje s prostorijom u kojoj se ispuštaju onečišćujući plinovi bez ikakvog provjetravanja – koncentracija onečišćujućih tvari stalno raste i izravno utječe na zdravlje stanovništva, kaže sugovornik DW-a.

Mjere nadležnih

Vlada Kantona Sarajevo planira mjere za smanjenje onečišćenja zraka u glavnom gradu BiH kroz financijske i infrastrukturne projekte. Odobreno je kreditno zaduženje od 22,7 milijuna eura kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) za projekt pod nazivom „Unaprjeđenje kvalitete zraka“.

Prema tom planu, sredstva iz kredita bit će korištena za jačanje sustava praćenja i upravljanja kvalitetom zraka, potporu unaprjeđenju grijanja i energetske učinkovitosti u individualnim kućama (zamjena neučinkovitih ložišta čišćim tehnologijama) i promicanje zelene urbane mobilnosti.

Planom je predviđena zamjena oko 4.500 neučinkovitih sustava grijanja (ložišta) u kućanstvima prioritetnih zona, kako bi građani prešli na ekološki prihvatljivije peći, kotlove na pelete ili toplinske pumpe, kao i toplinska izolacija zgrada radi smanjenja emisija štetnih čestica.

Dio kredita bit će uložen i u nabavu novih autobusa za javni prijevoz i druge mjere kojima je cilj smanjiti emisije iz prometa, kao i poboljšanje standarda stanovanja.

Moguća dugoročna rješenja

Govoreći o rješenjima, profesor Hrelja ističe da su mjere poput toplinske izolacije objekata, širenja plinske mreže, subvencioniranja električnih vozila i poboljšanja javnog prijevoza korisne, ali ne predstavljaju trajno rješenje na lokalnoj razini. Kao dugoročnu opciju navodi ideju oponašanja prirodnih procesa, odnosno „umjetnog zagrijavanja određenih podloga u Sarajevskoj kotlini – uz korištenje solarne i geotermalne energije – kako bi se potaknulo okomito uzdizanje zraka i smanjilo zadržavanje zagađenog zraka“.

Takav projekt, naglašava profesor Hrelja, zahtijevao bi velika ulaganja uz prethodna laboratorijska ispitivanja, ali bi mogao donijeti dugoročne i generacijske učinke u borbi protiv zagađenja zraka u Sarajevu.

Sa sličnim problemima suočavaju se i drugi kotlinski gradovi u BiH – Zenica, Banja Luka, Kakanj i Tuzla – kao i gradovi u regiji, osobito u Srbiji – Beograd, Niš i Kragujevac. Sarajevo i Beograd su i prethodnih godina, zajedno s Delhijem, Lahoreom i još nekoliko azijskih gradova, bili u vrhu popisa najzagađenijih na svijetu.

Upozorenja nevladinih organizacija

Human Rights Watch (HRW) u izvješću Ujedinjenih naroda iz listopada 2025. godine upozorava da je zagađenje zraka u BiH „ozbiljna prijetnja zdravlju i ljudskim pravima“. HRW navodi da izgaranje fosilnih goriva, posebno u termoelektranama i kućnim ložištima, proizvodi opasne koncentracije štetnih tvari koje uzrokuju respiratorne i kardiovaskularne bolesti te prerane smrti.

Prema HRW-u, BiH ima jednu od najviših stopa smrtnosti povezanih sa zagađenjem zraka u svijetu.