Pravosuđe u BiH je iz mnoštva subjektivnih i objektivnih razloga najslabija karika i teško bolesna poluga našega društva. Političari su odavno stavili šapu na taj stup vlasti, a i sami suci i tužitelji su se silno 'potrudili' da izgube povjerenje stanovnika ove zemlje.

Iako to nigdje nije službeno ovjereno ustaljena je praksa da se na čelnim pozicijama u entitetskom i državnom pravosuđu čelne pozicije popunjavaju po izbalansiranom nacinalnom ključu. Međutim, nakon 'micanja' Gordane Tadić s dužnosti Glavne tužiteljice BiH, Hrvata nema u vrhu upravljačkih struktura u VSTV-u, Sudu BiH i glavnom tužiteljstvu. Čast i interese hrvatskog naroda 'brani' državni ministar pravosuđa Josip Grubeša.

Potencijalno uznemirujuća situacija

Treba biti realan i priznati kako se u nekim razdobljima događalo da i Bošnjaci i Srbi nisu imali čelne ljude u pravosuđu. Međutim, njihovi su političari i pravni stručnjaci 'dizali državu na noge' zbog nacionalnog debalansa i redovito su popravljali svoju podređenost.

Hrvatska politika u BiH, simbolizirana kroz HDZ BiH i Dragana Čovića osobno, ne pokazuje tu vitalnost i brigu za hrvatske interese u pravosuđu. Dapače, prijeti ozbiljna opasnost da se proklamirana 'legitimnost' kod izbora predstavnika Hrvata u vlasti nepovratno uruši u institucijama zaduženim za čuvanje i provođenje zakona.

U tom kontekstu je potencijalno uznemirujuća situacija u Ustavnom sudu BiH i Ustavnom sudu FBiH. Naime, predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić bi krajem ljeta ove godine morao otići u mirovinu jer puni 70 godina života i zakon ga prisiljava na odstupnicu. Kako doznaje Dnevni list i predsjednica Ustavnog suda FBiH Kata Senjak također uskoro odlazi u zasluženu mirovinu.

Vrlo je kompliciran i ozbiljan izbor njihovih nasljednika, on može izmaći kontroli 'legitimnog predstavljanja' i narušiti čak i nacionalni balans, a o tome, čini se, hrvatski političari u BiH uopće ne razmišljaju.

Tadić i Senjak u mirovinu?

Pojednostavljeno do kraja, prijeti realna opasnost da sarajevski politički i pravni krugovi izaberu suce u Ustavnom sudu BiH i FBiH nakon što suci Mato Tadić i Kata Senjak odu u mirovinu.

Bošnjački vođa Bakir Izetbegović je nedavno poručio kako je šef HDZ-a BiH Dragan Čović 'naorao', da je izvrijeđao Bošnjake, što znači da će Čović morati ispaštati i da mu sarajevske stranke spremaju osvetu nakon parlamentarnih izbora u listopadu ove godine.

U taj paket svojevrsne političke odmazde mogao bi upasti i izbor sudaca u dva Ustavna suda. Sarajevske krugove dodatno iritira odbijanje predsjednika FBiH Marinka Čavare da potpiše imenovanje sudaca u Ustavni sud FBiH. Ako se Bakir Izetbegović sa svojim bošnjačkim partnerima doista odluči rigorozno kazniti Dragana Čovića i, prioritetno, oteti onih šest fatalnih izaslanika hrvatske nacionalnosti u Klubu Hrvata u Domu Naroda, mogli bi relativno komotno izabrati i suce u Ustavnom sudu BiH i Ustavnom sudu FBiH iz kvote 'bezopanih' ili kako to HDZ-ovci vole reći 'podobnih' Hrvata. Zakonske mogućnosti i procedura im to omogućava.

Procedura

Podsjećamo, Zastupnički dom Parlamenta FBiH bira suce za Ustavni sud BiH s područja većega entiteta. Sarajevske stranke mogu za taj “deal” osigurati čak i dvotrećinsku većinu. O sucima Ustavnog suda BIH ne odlučuje Dom naroda Parlamenta FBiH. Ali, zato o sucima u Ustavnom sudu FBiH odlučuju u konačnici oba doma Parlamenta FBiH i to većinom nazočnih na sjednicama.

Izbor i imenovanje sudaca Ustavnog suda Federacije propisan je odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. U procesu izbora i imenovanja sudaca sudjeluju najviša izvršna i zakonodavna vlast Federacije, te posebice pravosudno tijelo Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine i sam Ustavni sud Federacije, čime se osigurava najširi mogući legitimitet izabranih sudaca.

U postupku izbora i predlaganja kandidata, sukladno sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine na zahtjev Ustavnog suda Federacije raspisuje i provodi natječajnu proceduru, te sačinjava listu kandidata koju dostavlja Ustavnom sudu Federacije na mišljenje. Nakon što Ustavni sud Federacije donese mišljenje o listi predloženih kandidata, Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine sačinjava konačnu listu kandidata i dostavlja je Predsjedniku Federacije Bosne i Hercegovine, koji, uz suglasnost Dopredsjednika Federacije, imenuje suca, te odluku dostavlja Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na potvrdu imenovanja većinom glasova nazočnih izaslanika.

Za imenovanje suca za člana Vijeća za zaštitu vitalnih interesa pri Ustavnom sudu Federacije, potrebna je potvrda imenovanja od oba Doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Kada Mato Tadić I Kata Senjak napuste Ustavni sud BiH, odnosno Ustavni sud FBiH, u tim krovnim pravosudnim institucijama ostat će Valerija Galić na razini države i Vesna Budimir u Ustavnom sudu FBiH.

Moglo bi se, dakle, ogoliti sva pogubnost višegodišnje blokade federalnih institucija od strane HDZ-a BiH, što Dragan Čović negira i krivicu svaljuje na SDA, a povezano s tim i ponašanje predsjednika FBiH Marinka Čavare. Faktura za takve poteze mogla bi uskoro stići na naplatu, naravno najviše preko hrvatskih nacionalnih interesa. J. S.