Organizacija Sarajevski otvoreni centar objavila je da je izrečena prva pravomoćna presuda u BiH za diskriminaciju prema LGBTI osobama. Konkretno, Županijski sud u Sarajevu je donio pravomoćnu presudu kojom je utvrđena diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika, a presuda se odnosi na javni istup tadašnje zastupnice u Skupštini Sarajevske županije Samre Ćosović Hajdarević iz 2019. Ćosović Hajdarević je, naime, na Facebooku, nakon najave prve bh. Povorke ponosa 2019., objavila status koji je, među ostalim, sadržavao pozive na segregaciju, izolaciju i diskriminaciju LGBTIQ osoba. 

- Svatko ima pravo na život kakav želi, tako isto imamo i mi pravo birati s kim želimo živjeti. Želim da se ovakve ljude izolira i skloni što dalje od naše djece i društva. Neka idu negdje drugdje i prave sebi grad, državu, zakone i svoja prava koja im nitko neće osporavati. Ali ovdje NE!', glasila je poruka ove zastupnice. Sarajevski otvoreni centar je, kao organizacija koja radi na unaprjeđenju ljudskih prava LGBTI osoba i žena, protiv nje podnio tužbu tvrdeći da njen javni istup diskriminira LGBTI osobe i potiče na mržnju. 

- Ova presuda bitan je iskorak u zaštiti ljudskih prava i snažna poruka da se govor mržnje neće tolerirati. Vjerujem da će ohrabriti i ostale udruge i organizacije koristiti mehanizam kolektivnih tužbi kada je povrijeđeno pravo na jednako postupanje većeg broja osoba, napose pripadnika ranjivih i manjinskih grupa, poruka je odvjetnice Dženane Hadžiomerović. 

Ovu se presudu cijeni prijelomnim trenutkom za zaštitu ljudskih prava u BiH jer je sud, po prvi puta, potvrdio da su seksualna orijentacija, rodni identitet i spolne karakteristike stvarni i primjenjivi osnovi zaštite od diskriminacije. Sarajevski otvoreni centar smatra da je konkretni slučaj dokaz da pravna zaštita postoji i da institucije mogu i moraju reagirati. 

- Sloboda izražavanja jest zaštićeno pravo, ali ne uključuje pravo pozivati na diskriminaciju i segregaciju. Javni govor, a osobito govor političara i javnih osoba, nosi odgovornost i ne smije služiti za dehumanizaciju i isključivanje bilo koje društvene skupine. Ova presuda potvrđuje značaj postojanja Zakona o zabrani diskriminacije u BiH i predstavlja mali, no važan korak na dugom putu ka punoj primjeni standarda koje taj Zakon propisuje, zaključuje Darko Pandurević iz Sarajevskog otvorenog centra.