Krajem ove godine SDA želi obilježiti 20-obljetnicu smrti utemeljitelja stranke i prvog predsjednika BiH Alije Izetbegovića. On doista jeste nakon prvih demokratskih izbora zasjeo u fotelju predsjednika, ali nije izabran većinskom voljom stanovnika BiH na prostorima gdje su izbori održani već mu je tu privilegiju zapravo ustupio Fikret Abdić Babo koji je dobio puno više glasova od vođe 'mladih muslimana'.

Dakle obljetnica smrti Alije Izetbegovića će se obilježiti u godini kada sarajevski, bošnjački, intelektualci vode bespoštedne i argumentirane polemike oko uloge starijeg Izetbegovića u političkom pozicioniranju Bošnjaka i izgradnji ustavnog kostura i budućnosti imlade i razorene države BiH.

Sučeljavanje

Na obzoru su se sučelile dvije suprostavljene strukture. Jedna žestoko sumnjiči, pa i optužuje Aliju Izetbegovića za konstantni, podmukli, zagovor za podjelu BiH i stvaranje male muslimanske državice, a na kraju i za 'izdajnički' potpis na daytonski sporazum i definitivnu podjelu zemlje.

Drugi krugovi, naklonjeni Izetbegoviću i SDA, grčevito brane povijesnu, pozitivnu ulogu oca bošnjačke nacije.

Kako god naša zemlja je podijeljena i teritorijalno i u glavama ovdašnjih naroda.

Organizator obilježavanja 20. obljetnice smrti Alije Izetbegovića (na čelu Odbora je Berberović, starija Alijina kćerka), već okupljaju govornike koji bi trebali na ceremoniji sipati samo salve hvalospijeha o ulozi starijeg Izetbegovića u obrani i stvaranju BiH.

Međutim, Dnevni list doznaje da među mnogim Alijinim suborcima dominira nelagoda i rezerva za sudjelovanje na skupu. Naročito što su isplivale mnoge kontroverze i teški povijesni grijesi koje je neupitno počinio Alija Izetbegović.

U svojevrsnom skrnavljenju njegovog lika i djela i kontaminiranju tog razdoblja općenito, svojim potezima i djelovanjem veliki obol su dali supružnici Bakir i Sebija Izetbegović. Dinastija Izetbegović je naprosto postala omražena i nepodnošljiva za veliki dio Bošnjaka.

Kontradiktornosti

U masi kontradiktornosti oko uloge Alije Izetbegovića u 'oslobađanju' Bošnjaka i države su bitne i njegove mrlje oko povezanosti sa zloglasnim tajnim službama bivše države.

Pojedini Alijini suborci, pripadnici 'mladih muslimana' i osnivači SDA javno iznose tvrdnje da je Alija Izetbegović svojedobno u zatvoru u Foči poklenkuo pred mamcima KOS-a i da je pristao na suradnju kako bi mu život u ćeliji bio podnošljiviji.

Vrlo je zanimljivo da je Bošnjacima jedan od najmržih srbijanskih akademika Dobrica Ćosić pomogao da Alija Izetbegović dobije pomilovanje. Jedan sarajevski izvor je potvrdio da je bio svjedokom kada je jedna ugledna Sarajka koja je tada bila u Komisiji za pomilovanje, tu činjenicu nedavno skresala u lice Bakiru Izetbegoviću pred njegovim najbližim suradnicima.

Navodno je žuto lice mlađeg Izetbegovića pozelenilo kao zastava SDA, a Bakir se pravio nevješt kao da tobože nije ništa znao o tom intrigantnom detalju.

Obitelj ugledne Sarajke je godinama bila u bliskim odnosima s obitelji Izetbegović sve dok u jednom trenutku moćna bošnjačka dinastija nije zahladila odnose.

Srpsko muslimanska deklaracija

Alija Izetbegović je i inače često pokazivao sipmatije perma nekim Srbima, ali je neke znao itekako povrijediti. Poznat je tako incident kada je stariji Izetbegović javno potvrdio da iznimno uvažava ratnog zločinca Momčila Krajišnika, jer je 'ostao uz svoj narod'.

Brutalno je 'pljunuo u lice' uglednim i lojalnim Srbima u Sarajevu koji su obnašali i najviše državne funkcije poput Bogića Bogićevića, Mirka Pejanovića, Mire Lazovića, Svetozara Pudarića ili pripadnika Armije BiH Slaviše Šućura, Igora Stojanovića.

Oni nisu privatili poziv Radovana Karadžića nego su ostali vjerni međunarodno priznatoj državi. Ispada da su za Aliju Izetbegovića manje vrijedni od Krajišnika. Uostalom, to su mu neki i silno zamjerili na što se Alija samo cinički nasmijao.

Kako god skončala rasprava bošnjačke pameti o liku i djelu Alije Izetbegovića ostat će u povijesti zapečaćeno kako je on 'kum' RS-a i na tom potpisu mu Karadžićevi i Dodikovi Srbi moraju ostati vječno zahvalni.

Paradoks je da je Deklaracija koju je Alija Izetbegović potpisao s premazanim liscem Momčilom Krajišnikom pogibeljnija za Bošnjake i državu BiH i od samog Daytonskog sporazuma. Ona, naime, jasno podrazumijeva i održavanje referenduma o samoopredijeljenju, odnosno odcjepljenju 'srpskih' teritorija.

Dakle, Alija je 'šarnuo' Zajedničku srpsko-muslimansku deklaraciju u Ženevi, 16. 9. 1993. godine i ona je neoborivo svjedočanstvo i dokumentiran prikaz o tome tko je, na koji način i kako dijelio BiH.

Alija Izetbegović je, naime, prihvatio i potpisao pred međunarodnim svjedocima Davidom Ovenom i Thorwaldom Stoltenbergom rješenje o uspostavi Unije Republika u BiH gdje je također dogovoreno da će se tekst sporazuma ponuditi i hrvatskoj strani. Strane potpisnice su se dogovorile osnovati radne grupe kojima će zadatak biti dogovoriti teritorijalno razgraničenje unutar Unije, a za vrijeme prve dvije godine postojanja te Unije, mora biti pripremljen i proveden referendum.

O datumu održavanja moraju se složiti sve tri strane, a pitanje građanima svake od republika bit će da li se slažu da i dalje ostanu u Uniji ili je žele napustiti. U konačnici, ta Deklaracija nije pravno zaživjela, ali je itekako trasirala pravac prema Daytonu I dvoentitetskoj podjeli države BiH.

Kako nedavno reče ugledni sarajevski neurokirug prof. dr. Kemal Dizdarević, inače jedan od žestokih kritičara dinastije Izetbegović, 'razumljivo je da ja i svi drugi koji smo bili u opkoljenom Sarajevu zavapimo da se ratno ludilo prekine pa makar se zemlja i podijelila, ali to odgovorni državnik nije smio potpisati, jer smo tada ipak imali sve institucionalno zaokruženo, a onda je to Izetbegović sve pogazio i podijelio'. J. S.