Dnevni.ba - PRELOADER

'Sendvič' je rješenje za BiH: Političke elite bit će - majoneza!

24 Velj 2021


'Sendvič' je rješenje za BiH: Političke elite bit će - majoneza!

Piše: V.S.Herceg

Vijeće za pitanja demokratizacije iz Berlina (Democratization Policy Council - DPC) u siječnju je načinilo posebno izvješće o novoj strategiji međunarodne zajednice prema BiH, kojim bi, prema mišljenju autora izvješća, Kurta Bassuenera, Valery Perry, Tobyja Vogel i Bode Webera, naša zemlja konačno pokrenula naprijed prema EU i NATO integracijama.

U izvješću zanimljivog naslova "Ali, postoji li strategija? Definiranje transatlantskog konsenzusa za katalizaciju napretka u BiH", između ostaloga, zaključuje se da je "sendvič pritisak" jedno od najboljih rješenja - pritiskanje političkih elita koje nisu motivirane za mijenjanje 'statusa quo'.

„Sendvič pritisak“

U istom se zagovara jača prisutnost NATO-a i EUFOR-a u BiH, jasne poruke Beogradu i Zagrebu da se unutarnji razvoj BiH treba definirati u BiH, osnažiti OHR u provođenju Daytonskog sporazuma, izgradnju strukturno oštećenih pravosudnih institucija, ali i radikalno smanjenje vanjskih "infuzija kapitala" koje koriste političke elite za svoje "patronaže.

U ovom "sendvič pritisku", kako navode autori izvješća, važan je ako ne i najvažniji, građanski angažman u mobilizaciji na vršenje pritiska na političke elite, a koju mogu poduzeti samo građani svih samoopredjeljenja u BiH te da taj proces vanjski akteri mogu omogućiti, poticati, pa čak i pomoći u tome.

Ovo izvješće, kako navode autori DPC-a, opovrgava površni i pojednostavljeni mit da se međunarodna zajednica može angažirati u BiH samo putem nametnutih rješenja ili putem tzv. politike „ownership“ (vlasništvo) oslanjajući se na lokalne elite –što je trenutno slučaj. "Ono na što situacija poziva je korištenje prinudne prednosti transatlanskog konsenzusa da kreira okruženje u kojem građani mogu artikulirati usredotočenost i definirati viziju za novi društveni ugovor.

Ova dinamika od vrha prema dnu i od dna prema vrhu se može opisati kao „sendvič pritiska“ koji ima za cilj pritiskanje elita koje nisu motivirane za promjenu 'statusa quo'.

Ona podrazumijeva koordinaciju između građana koji se zalažu za promjene i onih koji su osnaženi (međunarodna zajednica) da utječu na manevarski prostor utvrđenih elita u BiH – glavnih korisnika Daytona", navodi se u istraživanju.

 Ovaj pritisak na političke elite, koji bi obilježila građanska inicijativa kao odgovor na dugogodišnje frustrirane žitelje BiH, podijeljeni su na 'Top-down elemente' i 'Bottom-up' elemente. 

Veća prisutnost NATO-a i EUFOR-a u BiH

Jasno opredjeljenje za zajedničku politiku zaštite teritorijalnog integriteta BiH, koristeći vidljive i vjerodostojne primjere takvog, osnaženog, opredjeljenja u BiH, uključujući i Brčko.

Kod prve stavke, i EU i SAD imaju deficite povjerenja. Potrebna je reafirmacija mandata i prisustva EUFOR-a, i NATO-a, ne da bi se vratilo na vojnu ulogu Zapada u BiH iz vremena neposredno nakon rata, već kao vjerodostojna rezervna opcija i preventivna mjera koja oduzima potencijal političkim elitama u prijetnjama secesijom ili drugim metodama izazivanja međuetničkog straha, što predstavlja jedan od dva ključna fundamenta zarobljavanja države u BiH. Vjerodostojno osiguranje rezervnih snaga za pojačanje EUFOR-u, nakon što je UK napustio ove snage. Pojasniti da je mandat EUFOR-a prema Poglavlju 7, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija održavanje sigurnog okruženja u BiH, a ne podržavanje domaćih snaga u BiH u održavanju sigurnog okruženja. Razvoj stalnog NATO prisustva u BiH, u funkcionalnoj ne-mirovnoj ulozi (slično kao NATO Centar izvrsnosti za planinsko ratovanje u Sloveniji, ili Centar zajedničkih analiza i znanstvenih lekcija u Portugalu), možda sa sjedištem u Tuzli (s njegovim NATO-standardnim uzletištem), kako bi se pokazala opredjeljenost za stabilnost BiH i Balkana kao i podrška razvoju BiH kao buduće članice NATO-a.

Jasne poruke Zagrebu i Beogradu, osnažiti OHR

Jasne poruke Beogradu i Zagrebu da se unutarnji razvoj BiH treba definirati u BiH. Upravni Odbor PIC-a je jamac Daytonskog mirovnog sporazuma. Srbija i Hrvatska su supotpisnice. Njihovo političko miješanje, za koje su dokazi sve veći i učestaliji, je nepoželjno i za isto bi se trebale snositi konsekvence.

Također, inzistirati i na opredjeljenju za drugu instituciju zauduženu za primjenu Daytonskog sporazuma, Ured visokog predstavnika, i jasnoća po pitanju cilja Ureda u obnovljenoj strategiji: provoditi, istini za volju obilježen manjkavostima, Daytonski poredak, uključujući institucije izgrađene tijekom njegovog najvećeg uspona 2005. godine, dok god on postoji.

Ova uloga je u stvarnosti oduzeta visokom predstavniku i njegovom Uredu od 2006. Cilj neće biti samo držanje pozicije niti vraćanje na međunarodnu politiku prije 2006., već zaštita od političkog avanturizma i malverzacija do formuliranja i usvajanja alternative za Daytonski poredak po izboru građana, koja uspostavlja političku i pravnu odgovornost.

Navodi se i inzistiranje na opredjeljenju za vladavinu zakona u BiH, uključujući izgradnju strukturno oštećenih institucija kao što je Visoko sudsko i tužiteljsko (VSTV) i Sud BiH, ali i duboko politizirane policije.

Berlinski autori ističu i kako će ovo zahtijevati kako hitne korektivne mjere, kao što je nova uloga za međunarodne tužitelje i sudce koji će započeti proces ka procesuiranju teškog organiziranog kriminala i korupcije na održiv način, tako i strateške napore na ponovnoj izgradnji onoga čije rušenje dozvoljeno nemarom u posljednjih 15 godina. 

Radikalno smanjenje vanjskog dotoka novca

Radikalno smanjenje vanjskih infuzija novca (primjerice, financiranje IFI-a, infrastrukturnih projekata, razni nehumanitarni EU fondovi, itd.) u proračune koje kontroliraju političke elite u BiH, koje ih jasno koriste za svoje "patronaže". Ove isplate, kojima nedostaju ciljani uvjeti za vladajuće elite, su zapravo od vanjskih sredstava napravile podršku za politiku smirivanja, kao i zaštitni reket koji ovim elitama omogućuje iznuđivanje patronaže od Zapada.

Čim građani prestanu percipirati prinudnu silu vladajućih političkih stranaka kao kredibilnu prijetnju, zapreke za njihov građanski angažman će se značajno smanjiti. Osim toga, koordinirane zabrane putovanja i zamrzavanje imovine će demonstrirati posljedice za zloupotrebu ovlasti, podržavajući šire napore u reformi pravosuđa.

Ovi top-down elementi strateške rekalibracije, dirigirani od strane SAD-a, EU-a, i drugih demokratskih političkih aktera u Upravnom odboru PIC-a, uvjereni su autori, mogu katalizirati, iako ne i inicirati, intenziviranje usmjeravanje bottom-up pritiska na elite, kreirati okruženje koje će biti pogodno za inicijativu građana za kolaborativno predviđanje i razvijanje alternative postojećoj strukturi, koju su elite u BiH optimizirale kako bi se bavile sobom i izolirale od odgovornosti.

Bottom-up elementi

Prema mišljenju autora Vijeća za pitanja demokratizacije u Berlinu, najvažniji korak koji kreatori politika Zapada mogu poduzeti kako bi postavili okvir za konstruktivni proces je artikulirati set načelaza post-Daytonski društveni ugovor, odražavajući potrebnu reformu za postizanje euroatlantskih integracija, ali još važnije, opredijeljenost za uspostavljanje vlasti koja je odgovorna ljudima.

Ovo bi pomoglo umanjivanju strahova brojnih konstitutivnih građana da bi promjena išla na njihov račun, a ne na račun etabliranih korisnika Daytonskog sustava, „njihovih“ utvrđenih političkih elita.

To bi uključivalo izradu sustava koji će osigurati i prioritetnost funkcionalnosti i odgovornost građanima, omogućujući nepristranu primjenu vladavine prava. Jedan od 'Bottom-up' elemenata je i osiguranje jednakosti u pružanju usluga i infrastrukture za sve građane, koristeći uštede od racionalizacije upravljačkih struktura.

Također se ističe da ustavne, izborne, i upravne strukture vlasti trebaju građanima jamčiti političku i pravnu jednakost u cijeloj BiH. U ovom nizu je i jačanje lokalne samouprave i kapaciteta, uzimajući u obzir da je ovo trenutno jedina razina na kojoj građani mogu zahtijevati političku odgovornost u BiH.

Prema izvješću, nužno je i definirati kolektivne zaštite za svaku samodefiniranu grupu građana (ne samo za tri „konstitutivna naroda“) bez da takve zaštite budu osnova za izborni i upravni sustav, uravnoteženost individualnih i kolektivnih prava u institucionalnoj strukturi koja osigurava jaku vladavinu prava, dinamičnu demokraciju i funkcionalnu državu.

Inzistira se i na punom provođenju svih pravomoćnih presuda Europskog suda za ljudska prava, kao i usklađenosti s obvezama multilateralnih organizacija u kojima BiH već ima članstvo ili namjerava se učlaniti.

Ova načela, kako navode autori, utemeljena u prihvaćenim međunarodnim liberalno-demokratskim normama i europskoj praksi, nude širok prostor za sklapanje alternativnog društvenog ugovora, koji bi zahtijevao podršku većine iz svake samodefinirane grupe kako bi bio primijenjen i funkcionalan. Neki od njih su već definirani i postavljeni u Mišljenju EK iz svibnja 2019., dok drugi potiču od šireg cilja euroatlantskih integracija ili postojećeg članstva BiH u međunarodnim organizacijama (kao što je OEBS ili Vijeće Europe).

Ovaj model „sendvič pritisak“ je već bio primijenjen, iako u 'ad hoc', a ne u strateškoj formi, u Sjevernoj Makedoniji. Razlika s iskustvom u Makedoniji bi bila ta što su u tom slučaju EU i SAD bile prisiljene protiv svoje volje i sa zakašnjenjem reagirati na ljutnju građana zbog lošeg upravljanja Gruevskovog režima primjenom pritiska.

U slučaju BiH, stav politike Zapada, koji ima puno više ovlasti zahvaljujući Daytonskoj strukturi, bi bio izričito formuliran kako bi omogućio samoorganizirani građanski proces u BiH kako bi se postigao građanski legitimni nasljednik Daytonskom poretku.

Alati za provođenje Daytona, u vidu ojačanog međunarodnog visokog predstavnika i kombinirane preventivne uloge za EUFOR-NATO koja daje mogućnost sprječavanja upotrebe nasilja pod prijetnjom upotrebe sile, potrebni su upravo kako bi poslužili ovakvom konceptu.

Zombi politika na autopilotu - Prijeko potrebna nova, transatlantska politika

Autori DPC-a stava su da demokracije u Upravnom odboru PIC-a trebaju izvršiti prijeko potrebnu i intelektualno poštenu ponovnu procjenu politike Zapada predvođene EU-om, koja je već duže vrijeme u najboljem slučaju zombi politika, na birokratskom autopilotu tijekom jednog i pol desetljeća. Nespremnost na suočavanje s razlozima za regresiju u BiH je pogodovala okruženju bez pravila, u kojem nacionalističke političke elite definiraju uvjete angažiranja onih kojima je povjereno provođenje Daytonskog sporazuma. Zapravo, međunarodna zajednica predvođena EU-om je partner s onima koji su u izvješćima same EU prepoznati kao profiteri lošeg upravljanja.

Ovo je perverzno, ponižavajuće i nedjelotvorno za Zapad, obeshrabrujuće za građane BiH, a ohrabrujuće za domaću makijavelističku politiku kao i za neliberalne vanjske aktere.

Nužna procjena mora uključivati otvoreno priznanje dosadašnjih političkih pogrešaka. Žurno je potrebno priznati da nema puta naprijed bez priznavanja izvora problema: utvrđene političke elite i njihov strukturalni ekosustav, izoliran od odgovornosti prema vlastitim građanima, zacementiran u Daytonskom sustavu, njegovom ustavnom poretku, i političkoj dinamici koja mu je svojstvena.

Ove elite se čvrsto drže već duže od 15 godina. Trenutno stanje u BiH odražava uzaludnu nadu stranaca da će njene vladajuće elite iskoristiti priliku koju pružaju euroatlantske integracije kako bi krenule evolucijskim putem reforme.

Ovo se pokazalo pogrešnim otkad su se vrata za regiju prvi put otvorila 1999. godine. Reformski procesi su zaustavljeni povlačenjem međunarodne zajednice iz provođenja pravila Daytona, dok su domaći mehanizmi provođenja tih pravila bili u isto vrijeme sustavno brisani ili rušeni.

Cilj nove transatlantske politike treba biti eksplicitno uokviren na sljedeći način: kreirati pogodno okruženje za široko učešće angažman građana diljem BiH u razvoju alternative za postojeći Daytonski model – novi društveni ugovor koji će razviti građani BiH bez uplitanja svojih elita, prateći set vodećih načela. Kada se artikulira i demonstrira postojanje podrške građana, treba pružiti pomoć kako bi se zaštitio ovaj novi društveni ugovor u obliku nacrta ustava.

Krajnji cilj je razviti ustavno građanstvo oko društvenog ugovora koji su dizajnirali sami građani, građanstvo koje može redefinirati politički pejzaž zemlje - nasuprot onom kojim vlada trenutna struktura, zaključuje se u izvješću autora DPC-a o novoj strategiji međunarodne zajednice prema BiH.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

23 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

22 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

21 Stu 2024