Povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz iranskog nuklearnog sporazuma 2018. pod administracijom tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa označilo je početak dubokih geopolitičkih promjena koje danas kulminiraju otvorenim sukobima između Izraela i Irana, prenosi N1.

Analitičari i diplomati sve češće upozoravaju da su korijeni današnje krize u toj odluci, koja je narušila povjerenje, oslabjela diplomaciju i gurnula regiju Bliskog istoka prema rubu većeg sukoba, piše CFR.

Što je JCPOA i zašto je bio važan?

Iranski nuklearni sporazum, poznat pod službenim nazivom Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja (JCPOA), potpisan je 14. srpnja 2015. u Beču. Sporazum su potpisali Iran i skupina svjetskih sila poznata kao P5+1 – Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska, Rusija, Kina i Njemačka – uz posredovanje Europske unije.
 
Cilj je bio spriječiti Iran u razvoju nuklearnog oružja. Teheran se obvezao značajno ograničiti nuklearni program - uključujući broj centrifuga, razinu i količinu obogaćenog urana - te omogućiti inspektorima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) pristup svojim nuklearnim postrojenjima. Zauzvrat, međunarodna zajednica ukinula je većinu ekonomskih sankcija koje su godinama paralizirale iransko gospodarstvo.

Trumpov izlazak iz sporazuma
 
Svega tri godine nakon što je sporazum postignut, Trump je 8. svibnja 2018. najavio povlačenje Sjedinjenih Država iz njega, nazivajući JCPOA najgorim dogovorom ikad sklopljenim. Opravdao je to tezom da on ne obuhvaća iranski balistički program, da ne sankcionira iransko ponašanje u regiji i da samo privremeno odgađa razvoj nuklearnog oružja.

Nakon povlačenja, SAD je ponovno uveo oštre sankcije Iranu, uključujući zabranu izvoza nafte i pristup međunarodnim financijskim tržištima. Te su mjere dodatno izolirale Iran i osnažile tvrdolinijaše unutar režima.
 
Nakon američkog napuštanja sporazuma, Iran je postupno počeo kršiti njegove uvjete, povećavajući razinu obogaćivanja urana i instalirajući nove centrifuge. Do 2022. je akumulirao dovoljne zalihe visoko obogaćenog urana da, prema zapadnim procjenama, može proizvesti više nuklearnih bojevih glava.

U međuvremenu, diplomacija je gotovo zamrla. Europske zemlje, iako nominalno ostale u sporazumu, nisu uspjele održati njegovu ekonomsku komponentu na životu zbog prijetnje američkih sekundarnih sankcija. Povjerenje Teherana u Zapad je ozbiljno narušeno.

Sukobi u regiji, od napada na američke trupe u Iraku i Siriji, preko napada na saudijska naftna postrojenja, pa sve do ubojstva iranskog generala Qasema Soleimanija, dodatno su pogoršali odnose. SAD i Iran su se našli na rubu izravnog rata, a JCPOA je de facto prestao postojati.
 
Trumpovo jednostrano povlačenje iz nuklearnog sporazuma 2018. bio je trenutak u kojem su presječene godine mukotrpne diplomacije i kompromisa. Rezultat je regija koja danas ključa od napetosti, u kojoj diplomacija više ne funkcionira, a oružani sukob ponovno postaje stvarna mogućnost.
 
Ako se aktualni val nasilja nastavi, povjesničari bi upravo 8. svibnja 2018. mogli označiti kao dan kada je pokrenut lanac događaja koji nas je doveo na rub novog rata na Bliskom istoku.